Polugodišnje izvješće Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) kao najvažniju stavku poslovanja ističe rast odobrenih kredita u iznosu većem od 50 posto.

Od siječnja do lipnja domaća razvojna banka plasirala je 997 kredita u iznosu od 4,65 milijardi kuna. Od tog iznosa najviše novca plasirano je izvoznicima kroz programe pripreme roba za izvoz i uvoz. Ukupna svota plasiranih sredstava izvoznicima iznosila je 2,7 milijardi kuna. U istom razdoblju HBOR je malim i srednjim poduzećima plasirao 618,6 milijuna kuna, što je povećanje od visokih 137 posto. Značajni rezultati ostvareni su i u segmentu osiguranja izvoznih potraživanja, kojih je HBOR u prvom polugodištu osigurao za više od milijardu kuna.

Kao jednu od najvažnijih značajki poslovanja domaća razvojna banka ističe programe kreditiranja gospodarstva prema Vladinu programu gospodarskog oporavka, gdje HBOR u ime države sudjeluje s dijelom sredstava i time disperzira rizik poslovnih banaka nesklonih kreditiranju poduzetnika u teškoćama. Tako je prema modelu A, koji se odnosi na kreditiranje obrtnih sredstava, do kraja lipnja održano pet aukcija na kojima su banke izlicitirale iznos od 836 milijuna kuna, od kojih je do sada odobreno kredita u iznosu od 562 milijuna kuna. Model B se pokazao manje uspješnim - na samo jednoj aukciji odobren je iznos od 36,9 milijuna kuna.

Ukupna aktiva HBOR-a potkraj lipnja iznosila je 21,7 milijardi kuna, što je 4,7 posto više nego u istom razdoblju ove godine. Kreditni plasmani bankama niži su za čak milijardu kuna, ali je u isto vrijeme HBOR osnažio svoje gotovinske pozicije da bi mogao financirati kreditiranje kompanija zajedno s bankama prema dogovorenim modelima A, B i C do 30. lipnja 2010. Stavka novčanih sredstava zbog toga je povećana za više od 10 puta i iznosila je 1,8 milijardi kuna.

Dobit je u tom razdoblju pala za 39 posto i iznosila je 51,5 milijuna kuna, no zbog specifične uloge banke u recesiji najvjerojatnije se u HBOR-u nisu previše zabrinjavali zbog pada te bilančne stavke. U siječnju ove godine banka je zajedno s njemačkim partnerom osnovala Hrvatsko kreditno osiguranje, koje bi se trebalo baviti osiguranjem potraživanja.