Obim industrijske proizvodnje u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) u ovoj godini znatno je veći nego lani. No, dvije su činjenice koje ne daju razloga za pretjerani optimizam.

Strani ulagači

Prva je da je prošla godina za privredu bila jedna od najlošijih, a druga da je nosilac razvoja privrede u HNK i dalje isključivo energetski sektor. Od ukupnih kapaciteta u FBiH, proizvodnja električne energije u HNK zauzima 43 posto.

Zamjenik predsjednika Privredne komore HNK Amir Boloban kaže za "Dnevni avaz" da je u HNK i dalje problem u tome što se slabo investira u proizvodnju koja jedina stvara novu vrijednost i doprinosi boljim rezultatima u privredi.

- Ovaj kanton ima potencijale u metaloprerađivačkoj industriji, poljoprivredi i turizmu. No, gorka je činjenica da ni u jednoj od ovih grana nema toliko uposlenih koliko u takozvanom sektoru usluga. Stanje u privredi bilo bi mnogo bolje da je obrnuto. Treba nam više investicija u proizvodnju, i to stranih, jer domaće nisu dostatne. Također, treba pomoći postojećim firmama u industriji, i to smanjenjem poreza i oslobađanjem određenih dažbina - ističe Boloban.

Ogromne zalihe

On navodi da interes stranih investitora u preduzeća u HNK drastično opada, i to u ovoj godini, prema nekim pokazateljima, za više od 50 posto.

Govoreći o problemima u poljoprivredi, Boloban navodi primjer da u HNK postoje velike zalihe proizvedenog voća, ali tu je i činjenicu da je makedonsko grožđe preplavilo naše tržište.

Jedan od problema, prema njemu, jesu i privatizacijski sporovi, koji suviše dugo traju, što dovodi do zastoja u tehnološkom razvoju naših preduzeća.