Nekvalitetnih kredita 448 miliona eura

Bez autora
Mar 12 2014

Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, koji je u formi nacrta, trebalo bi da doprinese smanjenju nekvalitetnih kredita (NPL) u Crnoj Gori, koji su prema podacima Centralne banke (CBCG) na kraju prošle godine iznosili 448,7 miliona eura. U slučaju da sve bude išlo po planu, na kraju drugog kvartala zakon bi mogao biti upućen Vladi na razmatranje. Članovi Odbora Udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore (PKCG) danas su na sjednici podržali donošenje tog zakona. Oni su poručili da bi trebalo razmisliti o doradi ili promjeni nekih rješenja iz zakona, s obzirom na to da znatno mogu uticati na implementaciju, a samim tim i ostvarivanje ciljeva. Predstavnik Ministarstva finansija Bojana Bošković rekla je da se danas završava javna rasprava o Nacrtu zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju koji tretira pitanje NPL-a odnosno kredita čija otplata kasni.

Nekvalitetnih kredita 448 miliona euraZakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, koji je u formi nacrta, trebalo bi da doprinese smanjenju nekvalitetnih kredita (NPL) u Crnoj Gori, koji su prema podacima Centralne banke (CBCG) na kraju prošle godine iznosili 448,7 miliona eura. U slučaju da sve bude išlo po planu, na kraju drugog kvartala zakon bi mogao biti upućen Vladi na razmatranje.

Članovi Odbora Udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore (PKCG) danas su na sjednici podržali donošenje tog zakona.

Oni su poručili da bi trebalo razmisliti o doradi ili promjeni nekih rješenja iz zakona, s obzirom na to da znatno mogu uticati na implementaciju, a samim tim i ostvarivanje ciljeva.

Predstavnik Ministarstva finansija Bojana Bošković rekla je da se danas završava javna rasprava o Nacrtu zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju koji tretira pitanje NPL-a odnosno kredita čija otplata kasni.

"Zakon je dio Podgoričkog modela, kojim se uz pomoć Svjetske banke (SB) pokušava riješiti pitanje kredita koji kasne sa otplatom u Crnoj Gori. Zakon je dobrovoljnog karaktera, što znači da dužnici i povjerioci u njega ulaze na dobrovoljnoj osnovi, dakle ako se dogovore", kazala je Bošković.

Ona smatra da je ključni benefit zakona što izmješta pitanje dužničko povjerilačkih odnosa van suda, pa je samom tim postupak jeftiniji.

"Da bismo podstakli i dužnike i povjerioce da uđu u ovaj proces dali smo i neke olakšice koje se tiču poreskih podsticaja", rekla je Bošković.

Podgorički model podrazumijeva tri faze. Prva je bila pilot projekat koji je sprovela Centralna banka (CBCG) u saradnji sa SB i njihovim konsultantima u koji je ušlo nekoliko banaka i njihovih dužnika kako bi se procijenilo da li krenuti u taj proces i kakve podsticaje i zakonska rješenja obezbijediti da bi on bio održiv.

Bošković je saopštila da je druga faza priprema zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju i izmjena regulative CBCG, a treća faza imlementacije.

Ona je, objašnjavajući procedure koje zakon propisuje, kazala da dužnik koji je na primjer uzeo kredit i nije ga vratio treba da pokrene inicijativu prema svojoj banci, kako bi se razmotrilo da li su obje strane zainteresovane da uđu u proces van suda.

„To podrazumijeva da zajedno angažuju nezavisnog eksperta koga oni procijene da može da im pomogne u identifikovanju tačnog iznosa njihovih potraživanjai i da odu u Centar za posredovanje da se dogovore o tome da li će zaista ući u ugovor o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju ili će poslije izvjesnih pregovora odustati“, navela je Bošković.

Olakšice, kako je navela, podrazumijevaju poreske podsticaje da dužnik može da plati poreski dug u ratama. Olakšice za banku su da će ti krediti drugačije odnosno povoljnije da se klasifikuju.

Bošković je rekla da bi, u slučaju da sve bude išlo po planu, na kraju drugog kvartala zakon mogao da se uputi Vladi na razmatranje.

Prema njenim riječima, zakon će donijeti povoljnosti i za građane s obzirom na to da su na predlog SB u zakonska rješenja ušla i fizička lica odnosno hipotekarni krediti.

"Zakon se bazira na dobrovoljnosti što znači da ne možemo nikoga natjerati da ulazi u taj proces ukoliko ne želi", rekla je Bošković.

Predstavnik CBCG, Miomir Ćirović rekao je da se ta vrhovna monetarna institucija u proces uključila izmjenom postojećeg regulatornog okvira.

"Radi se o izmjeni odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama, kojom je u nekom smislu pooštren sistem upravljanja rizicima kada su u pitanju NPL krediti", objasnio je Ćirović.

Banke su u tom smislu obavezne da prave trogodišnje strategije postupanja sa tom kategorijom kredita i da utvrđuju godišnje operativne ciljeve.

Predstavnik Komercijalne banke Budva, Marko Miročević ocijenio je da ponuđena rješenja ipak stvaraju dosta nepreciznosti koje mogu dovesti do otežanog sprovođenja zakona i povećanja neefikasnosti u rješavanju NPL-a.

On je posebno izdvojio član 8 Nacrta zakona koji kaže da se finansijsko restrukturiranje može sprovoditi samo ako su dužnik i najmanje jedna finansijska institucija u svojstvu povjerioca saglasni da učestvuju u tome.

„Smatramo da je taj uslov pojednostavljen previše. Da bi finansijsko restruktuiranje moglo da da rezultate bitno je da najznačajniji povjerioci budu uključeni u tu priču“, rekao je Miročević.

On smatra da bi uslov trebalo da bude da najznačajniji povjerilac ili povjerioci moraju da daju saglasnost, ili da se definiše neki minimum u odnosu na ukupan iznos potraživanja povjerilaca koji mora biti izdvojen.

„Smatramo da taj procenat saglasnosti povjerilaca mora da bude jedan od kriterijuma koji je prilično važan za pokretanje postupka“, saopštio je Miročević.

Ključni nedostatak zakona je, kako je naveo, i što nije definisana obaveza dostavljanja projekcija novčanih tokova za period otplate obaveza, sa jasno definisanim pretpostavkama.

Predstavnik Hypo Alpe Adria banke, Mila Kasalica kazala je da, sa pozicije banaka ili lizing kompanija, članovi zakona koji se bave poreskim olakšica treba da budu detaljnije obrađeni.

Predsjednik Odbora Udruženja, Goran Knežević iz Komercijalne banke Budva rekao je da svrsishodnost za donošenje zakona postoji.

„Evidentan je bio rast NPL-a u periodu od 2008. pa na dalje. Sada oni iznose nešto preko 18 odsto na nivou bankarskog sektora“, rekao je Knežević.

On smatra i da zakon posjeduje rješenja koja ga dovode u sukob sa drugim zakonima, ali i da unosi neke institute i sistemsku infrastrukturu koja nije dovoljno zaživjela.

„Zakon na nedovoljan način propisuje šta bi trebalo riješiti podzakonskim aktima, što ostavlja širok prostor za kasnije izmjene i dopune“, zaključio je Knežević.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik