Poslednji trzaj preduzeća pred bankrot

Bez autora
Mar 23 2014

Prezaduženost prema bankama i poslovnim partnerima, kao i nemogućnost namirenja troškova tekućeg poslovanja, mnoga preduzeća dovodi do blokade računa u bankama koja, kod nemalog broja završava stečajem i, na kraju, bankrotstvom. Tek nekolicina preduzeća pokušava da se iz finansijskog vrtloga izvuče kroz reorganizaciju, koja ne mora nužno uvek da bude vezana za stečajni postupak, već o njega može samo da se „očeše“. U tom slučaju, reč je o takozvanom „unapred pripremljenom planu reorganizacije“, popularnom UPPR-u, koji sudu podnosi sama firma-dužnik, i to istovremeno sa predlogom za pokretanje stečajnog postupka. U njemu se tačno definiše na koji način i kojom brzinom će dužnik namirivati svoje dugove. O usvajanju UPPR-a glasaju poverioci, na ročištu koji određuje stečajni sudija u takozvanom prethodnom stečajnom postupku, koji može da traje maksimalno 60 dana. Ako se UPPR na tom ročištu usvoji, sudija istovremeno otvara stečajni postupak, potvrđuje usvajanje UPPR-a i obustavlja stečaj.

Poslednji trzaj preduzeća pred bankrotPrezaduženost prema bankama i poslovnim partnerima, kao i nemogućnost namirenja troškova tekućeg poslovanja, mnoga preduzeća dovodi do blokade računa u bankama koja, kod nemalog broja završava stečajem i, na kraju, bankrotstvom. Tek nekolicina preduzeća pokušava da se iz finansijskog vrtloga izvuče kroz reorganizaciju, koja ne mora nužno uvek da bude vezana za stečajni postupak, već o njega može samo da se „očeše“.

U tom slučaju, reč je o takozvanom „unapred pripremljenom planu reorganizacije“, popularnom UPPR-u, koji sudu podnosi sama firma-dužnik, i to istovremeno sa predlogom za pokretanje stečajnog postupka. U njemu se tačno definiše na koji način i kojom brzinom će dužnik namirivati svoje dugove. O usvajanju UPPR-a glasaju poverioci, na ročištu koji određuje stečajni sudija u takozvanom prethodnom stečajnom postupku, koji može da traje maksimalno 60 dana. Ako se UPPR na tom ročištu usvoji, sudija istovremeno otvara stečajni postupak, potvrđuje usvajanje UPPR-a i obustavlja stečaj.

Posle toga, taj plan postaje izvršna isprava i smatra se, praktično, ugovorom za izmirivanje poverilaca. Naravno, pre nego što dužnik i pomisli da priprema plan reorganizacije, trebalo bi da „izlobira“ kod poverilaca njihovu saglasnost.

Koliko se tačno firmi opredelilo da na ovaj način pokuša da obezbedi svoj opstanak, nije poznato, pošto ne postoji zakonska obaveza da se ovi podaci objedinjuju na jednom mestu, mimo privrednih sudova.

- Podatke o unapred pripremljenim planovima reorganizacije nemamo, jer nam sud ne šalje pravosnažna rešenja o usvajanju planova, niti je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika zadužena da ih prati - objašnjava, za „Novosti“, Ivana Matić, direktor Agencije.

- Kada je reč o redovnim planovima reorganizacije, koji se podnose u toku već otvorenog stečajnog postupka, ALSU ima podatke da su sudovi do sada doneli 193 pravosnažna rešenja o usvajanju ovakvih planova. Stečajni upravnici u Srbiji trenutno vode 2.095 „živih predmeta“, među kojima je i 123 reorganizacije.

Komisija za zaštitu konkurencije ima evidenciju preduzeća koja su podnosila plan reorganizacije, bez obzira na to da li je reč o redovnom ili unapred pripremljenom.

Blokada dve milijarde evra

Čak 46.962 preduzeća i preduzetnika poslednjeg dana februara imalo je blokirane račune u bankama, zbog dospelih dugova većih od 243,5 milijardi dinara, i to bez kamate, pokazuju podaci Narodne banke Srbije.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik