Boljitak tek od 2016. godine

Bez autora
Apr 06 2014

Naš novčanik nam dozvoljava da za najosnovnije namirnice trošimo samo tri evra dnevno, čime smo u regionu na poslednjem mestu. Više para za hranu, sudeći po prosečnim računima u trgovinama i na pijacama imaju i Hrvati, i građani BiH i Crnogorci.Prosečna plata nam je oko 390 evra, dok je u Hrvatskoj 730, BiH 430, a u Crnoj Gori 475 evra. Trenutno smo u nezavidnom položaju u odnosu na stanovnike većine država u regionu, ali je prvi potpredsednik tehničke vlade Aleksandar Vučić ubeđen da ćemo za dve godine živeti mnogo bolje.

Boljitak tek od 2016. godineNaš novčanik nam dozvoljava da za najosnovnije namirnice trošimo samo tri evra dnevno, čime smo u regionu na poslednjem mestu. Više para za hranu, sudeći po prosečnim računima u trgovinama i na pijacama imaju i Hrvati, i građani BiH i Crnogorci.

Prosečna plata nam je oko 390 evra, dok je u Hrvatskoj 730, BiH 430, a u Crnoj Gori 475 evra. Trenutno smo u nezavidnom položaju u odnosu na stanovnike većine država u regionu, ali je prvi potpredsednik tehničke vlade Aleksandar Vučić ubeđen da ćemo za dve godine živeti mnogo bolje. Da bismo postigli određene rezultate i prestigli komšijske države, moraćemo, smatraju stručnjaci, mnogo više da radimo - i mi i političari.

Profesor Milenko Dželetović, predsednik Ekonomskog saveta Srpske napredne stranke, kaže da će nova vlada imati mnogo posla, ali tvrdi da će do polovine njenog mandata građani osetiti boljitak.

- Jedan od glavnih zadataka je završetak restrukturiranja 154 preduzeća od kojih će izvestan broj sigurno dobiti strateške partnere - navodi Dželetović.

- Na redu je i usvajanje 21 zakona, a do kraja druge godine i promene ostalih više od stotinu dokumenata kojima je neophodna dorada. Očekuje nas i početak reforme PIO sistema, kao i javnih preduzeća i uvođenje profesionalnog menadžmenta. Sve to bi trebalo da rezultira prilivom stranih investicija. Već ohrabruje najavljeni dolazak ruske kompanije "Uralvagonzavod" u "Železaru" u Smederevo, jer je ona krupan privredni problem. Moraćemo da se okrenemo proizvodnom sektoru, investicijama u poljoprivredu i energetiku i da u tim oblastima damo šansu onima koji će ostati bez posla u preduzećima u restrukturiranju.

Dželetović napominje da nam predstoji i niz promena na polju finansijskog sektora, kao i poreska reforma i izmene parafiskalnih zakona i prevođenje sive ekonomije u legalne tokove. Velike nade polaže u kapitalne projekte, poput Koridora 10, "Južnog toka", "Beograda na vodi" i izgradnje pruge Budimpešta - Beograd, metroa ...

Ekonomista Saša Đogović smatra da možemo da osetimo boljitak za dve do dve i po godine, pod uslovom da se sprovedu najavljene reforme. Tek tada možemo da postavimo temelje za drušveno-ekonomski prosperitet i da očekujemo polako oživljavanje standarda stanovištva. Ako se ne sprovedu reformski zahvati, naći ćemo se u poziciji potpune "grčke krize" već do kraja ove godine.

- Ova vlada zaista nema vremena i već u roku od mesec dana mora da zasuče rukave i da predloži paket reformskih zakona i počne sa njihovom primenom - dodaje Đogović.

- Tada će u sadejstvu sa Svetskom bankom i MMF moći da krenu u promenu privrednog ambijenta.

Milan R. Kovačević, ekonomista, napominje da već imamo situaciju da jedna stranka, pa čak i jedan čovek, imaju dominantan položaj u vlasti i da je time ostvaren uslov za efikasne odluke o žurnim promenama raspadnutog sistema, ali nije i dovoljan.

- Potrebno je znanje da se skoro sve reformiše, da bi preokrenuli situaciju, da nam više ne biva sve gore - kaže Kovačević. - Rasipnička država uzima polovinu svega što uspešni stvore.

Ovaj ekonomista je kategoričan - za dve godine ili početak boljitka, ili - njegovo dalje odlaganje.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik