Poslovne vesti - Hrvatska

Od 1. siječnja 2015. uvodi se porez na kamate na štednju

Iako se najavljivalo da više neće biti novih poreza, Vlada od sljedeće godine uvodi porez na kamate na štednju. Stoji to u dokumentu koji je danas usvojila i koji će poslati u Bruxelles.

U njemu piše da će se od ovog poreza očekuju prihodi od 300 milijuna kuna. Vlada uvodi restrikcije prema kojima se djelomično ukida oslobođenje od plaćanja poreza na reinvestiranu dobit.

Milanović: Država nam je skupa i neefikasna

Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas da je odluka o uvođnju poreza na kamate na štednju od 2015. godine, a ne kako je ranije najavljeno 2016. godine, donesena na užem kabinetu Vlade 26. ožujka. O tome je, kazao je Linić novinarima nakon sjednice Vlade, izvještena i Europska komisija i ta je odluka uvrštena u Plan konvergencije RH za 2014.-2017. koji Vlada šalje Europskoj komisiji. Kamate na manje depozite neće biti oporezovane, ističe Linić, dodajući da će konkretne brojke biti uređene kroz posebni zakon koji će biti donesen na jesen. 'Građani koji imaju male štedne uloge neće biti podvrgnuti tim porezima, već samo oni koji imaju velike depozite, a to će biti regulirano zakonom', rekao je.

Oslobođenje od poreza više se neće priznati za obrtna sredstva, već samo za investicije. Posljedica ove odluke bit će 500 milijuna kuna više u državni proračun već sljedeće godine. Iz Vlade obećavaju da je ovo posljednja porezna izmjena koju planiraju do kraja mandata jer porez na nekretnine planiraju uvesti tek 2016. godine. Uvođenje poreza na nekretnine, napominje se, bilo bi praćeno istodobnim ukidanjem postojećih davanja (komunalne naknade i poreza na kuće za odmor, što su prihodi lokalnih jedinica).

U iduće dvije godine bez novih poreza?

Također, iz Vlade obećavaju da neće više dizati trošarine na gorivo ili bilo koje druge energente i da je posljednje dizanje trošarina od 20 lipa po litri bilo zadnje u ovom mandatu. Također, iz Vlade poručuju da će uvesti dodatne namete telekomima i da je o tome politička odluka već donesena, ali da se još traže precizni modeli kako to učiniti da ne bi u potpunosti ugrozili poslovanje telekoma, ali i hrvatsko gospodarstvo uopće.

Predstavljajući program konvergencije, ministar financija Slavko Linić kazao je da Vlada za 2014. projicira nultu stopu gospodarskog rasta, što znači stagnaciju gospodarskih aktivnosti, ali i zaustavljanje negativnih trendova. Za 2015. projicira se rast od 1,2 posto, 2016. trebao bi biti 1,3 posto, a 2016. godine 1,5 posto. Te projekcije Linić smatra vrlo opreznim. Govoreći o proračunu opće države, napominje da su mjere u 2014. donijele ukupne uštede od 3,1 posto BDP-a ili 7,5 milijardi kuna, ali kako je dio mjera jednokratan, priznaju se uštede od 2,3 posto BDP-a. U 2015. očekuju se uštede od 1,6 posto BDP-a, a u 2016. godini 1 posto.

Proračunski manjak u ovoj bi godini, prema Vladinim projekcijama, iznosio 4,2 posto BDP-a, a po europskoj 4,4 posto. Godinu poslije, 3,2 posto po domaćoj, a 3,5 posto po europskoj metodi, a 2016. 2,2 odnosno 2,7 posto BDP-a. Što se tiče javnog duga, Linić tvrdi da će ga Vlada uspjeti zaustaviti na 71 posto BDP-a, a da se nakon 2017. može očekivati njegovo padanje. Premijer Zoran Milanović smatra da ispunjenje Vladinih projekcija ovisi o gospodarskom rastu, a on pak o reformama.

Josipović: uvođenje poreza na kamate na štednju bilo je za očekivati

Za predsjednika Ivu Josipovića najava uvođenja poreza na kamate na štednju bila je za očekivati jer je, kako je rekao, 'svima poznato kako izgleda europski sustav'. Josipović je u Puli izjavio kako je 'dobro, kad se već mora uvesti jedan takav porez, da se on uvodi prije kako bi svima bila jasna pravila igre'. Na pitanje što će on s kamatom na svoju štednju odgovorio je da će na nju platiti porez.