Proizvodnja organske hrane - zdravo i unosno

Bez autora
Jul 27 2014

Organska proizvodnja hrane u Srbiji danas može biti i značajan izvor prihoda i upošljavanja ljudi, pre svega u porodičnim gazdinstvima. Ta proizvodnja trenutno zauzima oko 50 hiljada hektara. U Evropi, najviše u Italiji i Španiji, čak jedna petina ukupnih površina zauzima organska proizvodnja hrane, zato je i cilj naših nadležnih, ali i samih poljoprivrednika da se i naše površine udesetostruče. Miodrag Radivojević na nekoliko hektara u Barajevu gaji više od 40 vrsta organskog povrća, ali i voća i žitarica. Proizvodi i organsko bundevino i suncokretovo ulje. Ovim poslom sa svojom porodicom bavi se već šest godina. Kaže da bi ova hrana imala kupce i kada bi proizvodnju povećao 100 puta.

Proizvodnja organske hrane - zdravo i unosnoOrganska proizvodnja hrane u Srbiji danas može biti i značajan izvor prihoda i upošljavanja ljudi, pre svega u porodičnim gazdinstvima. Ta proizvodnja trenutno zauzima oko 50 hiljada hektara.

U Evropi, najviše u Italiji i Španiji, čak jedna petina ukupnih površina zauzima organska proizvodnja hrane, zato je i cilj naših nadležnih, ali i samih poljoprivrednika da se i naše površine udesetostruče.

Miodrag Radivojević na nekoliko hektara u Barajevu gaji više od 40 vrsta organskog povrća, ali i voća i žitarica. Proizvodi i organsko bundevino i suncokretovo ulje. Ovim poslom sa svojom porodicom bavi se već šest godina. Kaže da bi ova hrana imala kupce i kada bi proizvodnju povećao 100 puta.

"Ako radite kao porodica onda se više isplati, nema duplih poslova, radite za sebe i naravno viškove prodajete i splati se. Dok sam ja tako radio do pre dve godine imao sam duplu zaradu nego sada. Na sreću organski proizvod ima kupca, ali nemamo dovoljno proizvoda", kaže Miodrag Radivojević.

Svi koji žele ubuduće da se bave organskom proizvodnjom hrane, mogu posao započeti odmah ako zemljište nije obradjivano, bilo u parlogu i nije tretirano pesticidima, organskim djubrivima, aditivima. Trebalo bi uraditi analizu zemljišta i utvrditi kvalitet.

Boško Gavović, direktor "TMS Sertifikati", objašnjava da od trenutka kada se jedna porodica odluči za organsku proizvodnju, prvi korak jeste potpisivanje ugovora sa ovlašćenim sertifikacionim telom.

"Od datuma potpisivanja ugovora, teče takozvani period konverzije, od koga ta porodica ne sme da koristi konvencionalna sredstva, pesticide i ostala sredstva", dodaje Gavović.

Period konverzije je od dve godine kod ratarskih i povrtarskih kultura do tri godine kod dugogodišnjih zasada i voća.

Nakon toga, proizvođači dobijaju sertifikat da je određena količina proizvoda organskog porekla. Inspekcijski nadzori su obavezni i rade se nekoliko puta godišnje.

Trend u Evropi, našem bližem okruženju, najviše u Sloveniji, jeste zaokruživanje organskih proizvodnih procesa, učešće na festivalima hrane i uvođenje turizma na takva porodična imanja.

"Mi ćemo se kao organizatori festivala potruditi da obiđemo što više proizvođača i da zajedno sa Minstarstvom poljoprivrede i Turističke organizacije Srbije podstaknemo vlasnike tih organskih farmi da prošire delatnost na turizam", navodi Nikola Bulj, jedan od organizatora beogradskog "Organik lajf festivala".

Organska proizvodnja, biološki uzgoj i održivi razvoj, danas su svetski trendovi. Oni stvaraju manje smeća, zemljište se redovno odmara i poboljšava plodnost, ne zloupotrebljavaju se životinje i ljudi, a zarada je za trećinu veće od klasičnih i duplo veća od GMO proizvoda.

Organski proizvodi imaju za više od 70 procenata više kalijuma, gvožđa i kalcijuma. Naše zemljište je veoma pogodno za organsku proizvodnju.

Najviše ovakve hrane proizvedemo u Vojvodini i Šumadiji, a ubuduće bi se naši usitnjeni posedi i nezaposleni ljudi mogli uposliti u zapadnoj i južnoj Srbiji.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik