Poslovne vesti - Hrvatska

Neočekivano oštar pad industrijske proizvodnje

U lipnju je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pala 1,7 posto na godišnjoj razini, što je njezin prvi pad nakon pet mjeseci rasta i znatno slabiji podatak nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u lipnju pala za 1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lipanj prošle godine potonula 1,7 posto.

To je znatno slabiji podatak nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u lipnju industrijska proizvodnja porasla za 0,6 posto na godišnjoj razini. Pritom je njih troje očekivalo rast u rasponu od 0,4 do 1,5 posto, a jedan pad od 0,2 posto.

To je i prvi pad proizvodnje nakon pet mjeseci neprestanog rasta.

„Nakon pet mjeseci uzastopnih godišnjih stopa rasta, u lipnju je zabilježen razmjerno snažan pad proizvodnje na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Pritom su negativna kretanja ublažena blago pozitivnim stopama rasta u prerađivačkoj industriji, koja je na godišnjoj razini porasla 0,5 posto, što se može povezati s jačanjem inozemne potražnje“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Promatrajući prema GIG-u, u lipnju je na godišnjoj razini najviše, 11,2 posto, pala proizvodnja energije, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda skliznula 1,4 posto.

S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je 3,5 posto na godišnjoj razini. S rastom od 1,5 posto slijedi proizvodnja kapitalnih proizvoda, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju ojačala 0,4 posto.

U drugom tromjesečju veći pad BDP-a nego u prvom?

„Nastavljen je pad proizvodnje energije, kao i u rudarstvu i vađenju. Međutim, prerađivačka industrija ovoga mjeseca nije mogla ostvariti rast koji bi mogao neutralizirati negativni efekt u ostalim dijelovima industrije“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Pozitivno na domaću industriju utječe rast gospodarstava EU-a, najvećeg vanjskotrgovinskog partnera Hrvatske, zbog čega raste potražnja za hrvatskim izvoznim proizvodima. Tako je, prema podacima DZS-a, od siječnja do svibnja izvoz porastao više od 12 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„Sigurno je da će industrijska proizvodnja i dalje imati podršku u oporavku potražnje na inozemnim tržištima, mahom u EU. No, i dalje su vidljivi pritisci restrukturiranja na pad proizvodnje“, kaže Šantić, koji u cijeloj ovoj godini očekuje stagnaciju proizvodnje u odnosu na prošlu godinu.

U prvih šest mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja ukupno porasla za 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„Industrijska proizvodnja će u nastavku godine i dalje biti ograničena slabom domaćom potražnjom i niskom izvoznom konkurentnošću, dok pozitivan doprinos očekujemo od polaganog oporavka zemalja u okruženju te učinka baznog razdoblja. Na razini cijele godine očekujemo rast industrijske proizvodnje od 0,5 posto u odnosu na 2013.“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.

Od važnijih makroekonomskih podataka za razdoblje od travnja do lipnja, preostaje još samo izvješće o prometu u trgovini na malo u lipnju. U svibnju je potrošnja pala oštrih 1,8 posto na godišnjoj razini.

S obzirom na to, kao i na pad građevinske aktivnosti i slabljenje zamaha u industrijskoj proizvodnji, Šantić očekuje pad gospodarstva u drugom tromjesečju.

„Dosadašnji rezultati na razini drugog tromjesečja, i to preliminarni u turizmu što se tiče predsezone, ali isto tako i u industriji i trgovini na malo, sugeriraju da bi pad BDP-a mogao biti nešto izraženiji nego što je bio na početku godine“, zaključuje Zdeslav Šantić.

U prvom tromjesečju BDP je pao 0,4 posto na godišnjoj razini, 10. kvartal zaredom.