Potpisan protokol o izgradnji prvog skladišta za agrobiomasu u Vojvodini

Bez autora
Aug 03 2014

Pokrajinska sekretarka za energetiku i mineralne sirovine Nataša Pavićević Bajić i predsednik Opštine Apatin Živorad Smiljanić, potpisali su Protokol o saradnji između Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine i Opštine Apatin za izgradnju prvog skladišta za agrobiomasu u Vojvodini, u naseljenom mestu Prigravica. Skladište u Prigravici biće centar skladištenja agrobiomase za ceo Zapadnobački okrug, koji obuhvata oko 200 hiljada hektara obradive površine sa kojih se skupljaju poljoprivredni ostaci. Kapacitet skladišta biće oko 100 hiljada tona i biće prilagođen skladištenju različitih vrsta poljoprivrednih ostataka, kao i različitim potrebama za skladištenjem.

Potpisan protokol o izgradnji prvog skladišta za agrobiomasu u VojvodiniPokrajinska sekretarka za energetiku i mineralne sirovine Nataša Pavićević Bajić i predsednik Opštine Apatin Živorad Smiljanić, potpisali su Protokol o saradnji između Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine i Opštine Apatin za izgradnju prvog skladišta za agrobiomasu u Vojvodini, u naseljenom mestu Prigravica.

Skladište u Prigravici biće centar skladištenja agrobiomase za ceo Zapadnobački okrug, koji obuhvata oko 200 hiljada hektara obradive površine sa kojih se skupljaju poljoprivredni ostaci. Kapacitet skladišta biće oko 100 hiljada tona i biće prilagođen skladištenju različitih vrsta poljoprivrednih ostataka, kao i različitim potrebama za skladištenjem.

Prema proračunima stručnjaka, u Zapadnobačkom okrugu, u odnosu na obradivu površinu, godišnje se proizvede oko milion tona poljoprivrednih ostataka – biomase, a planirano je da se do jedne trećine poljoprivrednih ostataka prikupi i iskoristi za proizvodnju toplotne energije.

Očekuje se da će skladište u Prigravici biti završeno do kraja 2014. godine.

Kako je naglasila Nataša Pavićević Bajić, Sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine već godinu i po dana govori o potrebi sakupljanja agrobiomase, kao i o najefikasnijem načinu prikupljanja ovog najvećeg vojvođanskog potencijala, kojim će se omogućiti dobijanje toplotne energije iz domaćih resursa. Konstatovano je da je najveći problem nedostatak nekoliko punktova za sakupljanje agrobiomase u Vojvodini, gde bi se svim zemljoradnicima i poljoprivrednim proizvođačima obezbedilo da besplatno na jednom mestu odlože poljoprivredni otpad sa svojih njiva. Na ovaj način, obezbediće se fabrikama agropeleta kontinuirano dobavljanje neophodnih sirovina, kao i to da poljoprivrednici neće morati više da spaljuju poljoprivredni otpad, kao što je to činjeno godinama unazad.

Kako je naglasila Nataša Pavićević Bajić, ovaj projekat uklapa se u Nacionalni plan, ne samo energetike, već i poljoprivrede, jer će ovakva skladišta povećati mogućnost razvoja privrede i povećanja profitabilnosti same poljoprivredne proizvodnje, a dovešće i do povećanja industrijske proizvodnje agropeleta. Ova industrijska grana je do sada imala problem da obezbedi kontinuiranu sirovinsku bazu za svoja postrojenja. Realizacija ovog projekta bitna je i s obzirom na to da je naša zemlja u maju ove godine ušla na listu zemalja, koje mogu u zemlje EU da izvoze agropelet kao energent.

Ovo je veliki industrijski potencijal za izvoz, jer sada nesmetano možemo da izvozimo seno, slamu i agropelet kao alternativni energent. Na ovaj način dobija se gotov proizvod, stvara se nova vrednost kroz preradu poljoprivrednih ostataka, što će imati značajan ekonomski efekat i u samoj poljoprivrednoj proizvodnji. Za nekoliko godina, jačanjem ove industrijske grane uposliće se i veliki broj ljudi. Najvažnije je što možemo da stvaramo alternativni energetski regionalni sistem, koji mora biti sastavljen od mikro energetskih sistema okruga i opština. Svaka opštine će morati da iskoristi resurs koji poseduje – od poljoprivredne ili drvne biomase, do geotermalne energije i na taj način da svojoj zajednici obezbedi siguran izvor energije, u prvom koraku toplotne, pa zatim i električne energije, čime se obezbeđuje jeftiniji izvor energije.

Povećanje cena energenata bilo je i očekivano i najavljivano, a po Sporazumu o pridruživanju, moraju se do 2015. godine izjednačiti cene u našoj zemlji sa cenama u regionu. Za našu zemlju ova poskupljenja značajno će uticati na profitabilnost ukupne proizvodnje i privrede, a to povećanje će najviše osetiti građani u kućnom budzetu.
Zbog toga je ova investicija u Apatinu veoma značajna i predstavlja jasan put kojim će se obezbediti stvaranje novog industrijskog potencijala i doprineti razvoju privrede.

Predsednik Opštine Apatin Živorad Smiljanić je istakao da će se potpisivanjem ovog Protokola ostvariti značajna investicija, koja će obezbediti zaposlenje za najmanje 50 radnika, ali i potrebu da se izgradi fabrika za proizvodnju agropeleta, čime će se ovoj Opštini omogućiti ozbiljan razvoj.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik