Potencijalno 78 miliona za poljoprivredu

Bez autora
Aug 05 2014

O poboljšanju uslova za intenzivnije kreditiranje crnogorske poljoprivrede tokom procesa pristupanja Evropskoj uniji danas je sa predstavnicima svih komercijalnih banaka u našoj zemlji, razgovarao ministar poljoprivrede I ruralnog razvoja Petar Ivanović. Namjera Ministarstva je, kako je saopšteno, da se kroz direktnu komunikaciji sa bankama predstave naredni koraci u realizacije poljoprivredne politike, prilike za investiranja kroz programe IPARD like i IPARD, stvore šanse za agresivnije finansiranje crnogorskih poljoprivrednika i zajednički razmotre prepreke koje onemogućavaju veću finansijsku podršku ovog, za crnogorsku ekonomiju, strateški vaćnog sektora.

Potencijalno 78 miliona za poljoprivreduO poboljšanju uslova za intenzivnije kreditiranje crnogorske poljoprivrede tokom procesa pristupanja Evropskoj uniji danas je sa predstavnicima svih komercijalnih banaka u našoj zemlji, razgovarao ministar poljoprivrede I ruralnog razvoja Petar Ivanović.

Namjera Ministarstva je, kako je saopšteno, da se kroz direktnu komunikaciji sa bankama predstave naredni koraci u realizacije poljoprivredne politike, prilike za investiranja kroz programe IPARD like i IPARD, stvore šanse za agresivnije finansiranje crnogorskih poljoprivrednika i zajednički razmotre prepreke koje onemogućavaju veću finansijsku podršku ovog, za crnogorsku ekonomiju, strateški vaćnog sektora.

„Sa MIDAS projekta podrške poljoprivrednim proizvođačima, prelazimo na IPARD like. Tokom narednih godinu i po dana, kroz ovaj program uz podršku Ministarstva, realizivaće se 18 miliona eura ukupnih investicija i ostvariti 9 miliona eura bespovratne podrške. To nisu mala sredstva i trebalo bi da privuku pažnju svake banke u Crnoj Gori. Da ne govorimo o sredstvima iz IPARD programa, koja su u ovom momentu dogovorena na 39 miliona eura. To znači da u periodu 2016-2020 godina imamo potencijlanih 78 miliona eura investicija u poljoprivredi. Dakle, suština problema je u tome kako da povećamo učešće poljoprivrede u portfeljima banaka", kazao je Ivanović.

On je dodao da je cilj razmjene informacija sa bankarima i da se definišu razlozi zbog kojih se banke teže odlučuju da kreditiraju poljoprivredne proizvođače, te da se i Ministarstvo uključi u njihovu komunkaciju i pokuša da ukloni postojeće barijere.

„Razumijem banke da žele da imaju što je moguće manje rizične poslove. Ali, nema nerizičnih poslova. Zato svako treba da da svoj doprinos smanjenju pojedinačnih rizika. Važno je ojačati procedure, uvesti registre, osmisliti finansijsko izvještavanje koje će moći da prihvate poljoprivredni proizvođači. A to je zapravo sve ono za šta se zalaže i na čemu radi Ministarstvo poljoprivrede. Važno je da poljoprivredni proizvođači razumiju da ukoliko nijesu adekvatno registrovani, ne plaćajnu porez, ne popunjavaju izvještaje, smanjuju vjerovatnoću da dobiju finansijsku pomoć banaka. Prednost će imati oni koji ispunjavaju zakonom propisane uslove i idu ka većim standardima“, poručio je Ivanović.

Predstavnici banaka istakli su da komercijalne banke imaju pozitivnu saradnju sa velikim poljoprivrednim proizvođačima, uglavnom iz agro-industrije, ali da je saradnja sa malim, individualnim proizvođačima na veoma niskom nivou. Bankari su pozdravili incijativu Ministarstva za zajedničkim radom, kako bi se i taj dio poljoprivrednika našao u situaciji da investira uz kreditna sredstva komercijalni banaka.   

Bankari su istakli važnost osiguranja u poljoprivredi, kao bitnog segmenta smanjenja rizika dodjele kredita. Ivanović je najavio da će komunikaciju sa bankama paralelno pratiti i jačanje saradnje sa osiguravajućim kućama koje posluju u Crnoj Gori, te da će se posebno intenzivirati edukacija poljoprivrednih proizvođača o potrebi osiguravanja proizvodnje.

„Pojačanim aktivnostima u oblasti osiguranja možemo smanjiti rizike. Nema tu nesaglasja sa predstavnicima banaka. Ali, ako smanjimo rizike, onda su moja očekivanja da efekat zajedničkog rada bude duži grejs period, rokovi otplate i niže kamatne stope, jer poljoprivredi ne odgovaraju klasični komercijalni krediti“, rekao je Ivanović.

Tokom sastanka su se već iskristalisale zajedničke aktivnosti za koje učesnici sastanka očekuju brze efekte u kratkom roku. To su, prije svega klasteri i kooperative.

 „Fokusiraćemo se na jačanje klastera. S jedne strane, banke su zainteresovane da objedine pojedinačne kredite malih poljoprivrednih proizvođačaa kroz klastere. S druge strane, malim poljoprivrednim proizvođačima od strane velikih obezbjeđuje se prodajno tržište, a samim tim i veća sigurnost za vraćanja kredita. Spremni smo da idemo u dva pravca. Spremni smo da zajedno sa poljoprivrednim proizvođačima idemo u pravcu upotrebe subvencija kao dodatnog instrumenta zaštite u poslu prema bankama“, kazao je Ivanović.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik