Poslovne vesti - Hrvatska

Svjetska banka: Hrvatska i dalje zaostaje za usporedivim zemljama

Nova analiza Svjetske banke pod nazivom „Stylized Facts on Productivity Growth: Evidence from Firm-Level Data in Croatia“ na temu produktivnosti i efikasnosti tržišnog sustava pokazala je kako i dalje zaostajemo za usporedivim zemljama po tim pokazateljima. 

Autori Mariana Iootty, Paulo Correa, Sonja Radas i Bruno Škrinjarić (ekonomski institut) utvrdili su kako je od 2008. do 2012. tržišna dinamika na znatno nižoj razini od ostalih tranzicijskih zemalja, odnosno da osjetno manji broj tvrtki „ulazi“ i „izlazi“ sa tržišta. 

Dapače, pokazalo se i da u Hrvatskoj taj proces takozvane „kreativne destrukcije“ u nekim segmentima donosi prilično „nelogične“ rezultate, jer tvrtke koje ulaze na tržište ne donose očekivano veće povećanje produktivnosti. Stoga se u zaključku doslovno navodi kako kod nas tržište djeluje na „iznenađujući način“, jer eliminira produktivne tvrtke s tržišta. 

Jednako tako se tvrdi da su poduzeća u Jadranskoj regiji manje radno i kapitalno produktivna, da su manje kompanije prouktivnije od velikih i da su državne tvrtke manje produktivne od privatnih. 

Kada je riječ o tržišnoj dinamici, koja je riječ o broju tvrtki koja „ulaze“ i „izlaze“ s tržišta, u Hrvatskoj je samo 5,5 posto novih tvrtki na godišnjoj razini u ukupnom broju kompanija, dok se tranzicijskim zemljama taj broj kreće od devet do 18 posto. 

Naša zemlja zaostaje za konkurencijom i kada je po srijedi broj tvrtki koje izlaze s tržišta: 6,5 posto firmi godišnje „napusti“ tržište („bankrotira“) dok u konkurentskim državama taj raspon iznosi od sedam do 26 posto. 

Kao što smo već napomenuli ( i što se vidi iz priloćene tablice) u Hrvatskoj više tvrtki izađe s tržišta nego što se pojavi novih kompanija, što govori o dosta statičnoj ekonomiji u kojoj je kapitalistički proces „kreativne destrukcije“ prilično ograničen, a sama ekonomija time i neefikasna. 


U periodu od 2008. do 2012. To se ponajviše očituje u padu Totalnog faktora produktivnosti za 2,8 posto, pri čemu su pozitivan prinos produktivnosti dale „postojeće“ tvrtke, dok nove tvrtke tom trendu nisu baš pretjerano pridonijelo. 

Pri tome, za razliku od rezultata koji su govorili o lošijoj produktivnosti u Jadranskoj regiji, tržišna dinamika koja se očituje u ulazu i izlazu tvrtki sa tržišta je lošija u kontinentalnoj Hrvatskoj i dijelu uslužnog sektora u odnos na ostatak gospodarstva. 

Stoga autori kao „lijek“ za ove „bolesti“ preporučuju daljnju regulaciju tržišta usluga, bolju regulaciju tržišta proizvoda, te kvalitetnije zakone koji omogućavaju tvrtkama da brže krenu u poslove i još brže „izađu“ s tržišta kada se nađu u nepremostivim problemima.