Legalizacija objekata u zastoju, vlasnici zbunjeni

Bez autora
Aug 25 2014

U Srbiji ima oko milion i po nelegalnih objekata i pored donošenja više zakona o legalizaciji. Ustavni sud je ocenio neustavnim odredbe prethodnog zakona o popustu i do 99 odsto i o smanjenju broja potrebnih dokumenata. Zbog toga je legalizacija dodatno usporena. Procedure su komplikovane, cene previsoke, a rešenje se, kako prenosi RTS, opet vidi u novom zakonu. Bez dozvole se najviše gradilo u Beogradu, gde je predato 240.000 zahteva za legalizaciju. Računajući i prigradske opštine, broj je veći od 300.000. Od toga je rešeno svega 15.000 predmeta. Na policama se nalaze hiljade predmeta, ali na šalterima nema gužvi. Propisi se menjaju, a ljudi su zbunjeni. U Sekratarijatu za legalizaciju Beograda već imaju predloge kako da olakšaju i ubrzaju taj proces. Izmene i dopune zakona koje smo mi uradili imaju tri aspekta. Prvi aspekt je pojednostavljenje urbanističkih parametara. Drugi aspekt je pojednostavljenje imovinsko-pravnog osnova. Treći, kao najvažniji jeste materijalni momenat, odnosno omogućavanje popusta za lica koja su podnela zahtev za legalizaciju, za plaćanje naknade za uređenje građevinskog zemljišta, objašnjava sekretar za legalizaciju Beograda Nemanja Stajić...

Legalizacija objekata u zastoju, vlasnici zbunjeniU Srbiji ima oko milion i po nelegalnih objekata i pored donošenja više zakona o legalizaciji. Ustavni sud je ocenio neustavnim odredbe prethodnog zakona o popustu i do 99 odsto i o smanjenju broja potrebnih dokumenata. Zbog toga je legalizacija dodatno usporena. Procedure su komplikovane, cene previsoke, a rešenje se, kako prenosi RTS, opet vidi u novom zakonu.

Bez dozvole se najviše gradilo u Beogradu, gde je predato 240.000 zahteva za legalizaciju. Računajući i prigradske opštine, broj je veći od 300.000. Od toga je rešeno svega 15.000 predmeta.

Na policama se nalaze hiljade predmeta, ali na šalterima nema gužvi. Propisi se menjaju, a ljudi su zbunjeni.

U Sekratarijatu za legalizaciju Beograda već imaju predloge kako da olakšaju i ubrzaju taj proces.

"Izmene i dopune zakona koje smo mi uradili imaju tri aspekta. Prvi aspekt je pojednostavljenje urbanističkih parametara. Drugi aspekt je pojednostavljenje imovinsko-pravnog osnova. Treći, kao najvažniji jeste materijalni momenat, odnosno omogućavanje popusta za lica koja su podnela zahtev za legalizaciju, za plaćanje naknade za uređenje građevinskog zemljišta", objašnjava sekretar za legalizaciju Beograda Nemanja Stajić.

U velikom broju predmeta problem su nerešena imovinsko-pravna pitanja. Tako je i u Nišu, gde je od 33.000 zahteva rešeno samo nekoliko stotina.

"Ljudi kad hoće da legalizuju objekat, tek tad shvate da od onog početnog vlasnika parcele na kojoj su gradili njihovi preci, nisu to preneli na svoje ime. Mi možemo da legalizujemo samo na ime onog čije je vlasništvo parcela", kaže Miroljub Stanković iz Uprave za planiranje i izgradnju u Nišu.

U Srbiji je predato oko 800.000 zahteva, a rešeno je oko 10 odsto.

"Osim toga da se ta procedura smanji i da troškovi pojeftine, ne vidim nijednu drugu mogućnost koja bi doprinela većem stepenu legalizacije", kaže članica Odbora za prostorno planiranje Skupštine Srbije Suzana Spasojević.

"Pošto će ovaj nov zakon o planiranju i izgradnji biti već krajem avgusta i početkom septembra pred poslanicima, ja iskreno očekujem da bi neki od pratećih, da kažem posebnih zakona, morao da prati legalizaciju", kaže član Odbora Dragan Jovanović.

Prema nekim procenama, legalizacijom bespravno podignutih objekata mogla bi da se stavi u promet imovina vredna više milijardi evra.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik