Trebalo bi bolje iskoristiti potencijal privatnih šuma

Bez autora
Aug 28 2014

Stanje u privatnim šumama u Hrvatskoj ne može se ocijeniti zadovoljavajućim, mnogima su samo hobi ili služe za popunjavanje prihoda, dok usitnjenost posjeda koči ozbiljnije pokušaje vlasnika da od šume mogu pristojno živjeti, čulo se na 2. regionalnoj konferenciji šumoposjednika jugoistočne Europe u Zagrebu. Pomoćnik ministra poljoprivrede Domagoj Križaj kazao je kako su privatne šume prepoznate kao bitan dio šumarstva, što se može potkrijepiti podacima o drvnoj zalihi od 78 milijuna kubika i godišnjem prirastu od dva milijuna kubika. To su respektabilne brojke, ocijenio je. Predsjednik Hrvatskoga drvnog klastera Darko Prodan ustvrdio je da stanje u privatnim šumama nije zadovoljavajuće, očita je slaba mobilizacija sirovine, a više od 600.000 hrvatskih privatnih šumoposjednika ne uspijeva nametnuti svoje interese mjerodavnim institucijama...

Stanje u privatnim šumama u Hrvatskoj ne može se ocijeniti zadovoljavajućim, mnogima su samo hobi ili služe za popunjavanje prihoda, dok usitnjenost posjeda koči ozbiljnije pokušaje vlasnika da od šume mogu pristojno živjeti, čulo se na 2. regionalnoj konferenciji šumoposjednika jugoistočne Europe u Zagrebu.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Domagoj Križaj kazao je kako su privatne šume prepoznate kao bitan dio šumarstva, što se može potkrijepiti podacima o drvnoj zalihi od 78 milijuna kubika i godišnjem prirastu od dva milijuna kubika. To su respektabilne brojke, ocijenio je.

Predsjednik Hrvatskoga drvnog klastera Darko Prodan ustvrdio je da stanje u privatnim šumama nije zadovoljavajuće, očita je slaba mobilizacija sirovine, a više od 600.000 hrvatskih privatnih šumoposjednika ne uspijeva nametnuti svoje interese mjerodavnim institucijama. S druge strane, neke međunarodne strukovne institucije su područje jugoistočne Europe označile kao zonu s učestalim pojavama ilegalnih sječa i trgovine drvom u sivoj zoni, što sve one koji rade u sektoru zabrinjava. Stoga u suradnji s mjerodavnim tijelima razmišljaju kako promijeniti odnose u području privatnog šumarstva te kako unaprijediti postojeće stanje, kazao je Prodan.

Izvanredni profesor zagrebačkoga Šumarskog fakulteta Stjepan Posavec izjavio je da je u cilju budućeg razvoja privatnih šumoposjednika potrebno utvrditi koja je motivacija velike većine privatnih vlasnika za udruživanje, kod kojih trenutačno ne postoji ekonomska isplativost gospodarenja i potiču li mjere šumarske politike usmjerene razvoju privatnih šuma udruživanje. Član Uprave Hrvatskih šuma (HŠ) Ivan Ištok naveo je kako su HŠ puno ulagale u privatne šume. Tako je od 2007. do 2011. uložen 141 milijun kuna, u 2012. godini 34 milijuna kuna, a u 2013. više od 35 milijuna kuna.

Na konferenciji je istaknuta i važnost korištenja sredstava iz EU fondova. Organizatori skupa, koji je okupio 150 sudionika, su Hrvatski drvni klaster i časopis Privatne šume.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik