Kinezi grade preko Peštera

Bez autora
Aug 29 2014

Srbija će u 2017. godini imati auto-put od Beograda do Požege. Kada će se, međutim, šest traka spustiti do granice sa Crnom Gorom još nije poznato. Za deonicu Požega - Boljare, dužine 106,8 kilometara, završen je samo generalni projekat. Ali, u toku su pregovori sa potencijalnim partnerima oko izgradnje i ovog dela Koridora 11 i najizvesnija je koncesija, a najzainteresovaniji su Kinezi. Tačka na višedecenijsku dilemu da li će auto-put ka moru ići preko Zlatibora ili preko Peštera, stavljena je u maju 2008. godine. Tada je Republička reviziona komisija usvojila definitivnu trasu, a ona ide od Požege i u području sela Prilipac dolinom reke Moravice, pruža se prema Arilju i Ivanjici, koju obilazi sa severoistočne strane...

Srbija će u 2017. godini imati auto-put od Beograda do Požege. Kada će se, međutim, šest traka spustiti do granice sa Crnom Gorom još nije poznato. Za deonicu Požega - Boljare, dužine 106,8 kilometara, završen je samo generalni projekat. Ali, u toku su pregovori sa potencijalnim partnerima oko izgradnje i ovog dela Koridora 11 i najizvesnija je koncesija, a najzainteresovaniji su Kinezi.

Tačka na višedecenijsku dilemu da li će auto-put ka moru ići preko Zlatibora ili preko Peštera, stavljena je u maju 2008. godine. Tada je Republička reviziona komisija usvojila definitivnu trasu, a ona ide od Požege i u području sela Prilipac dolinom reke Moravice, pruža se prema Arilju i Ivanjici, koju obilazi sa severoistočne strane. Dalje, dolinom Moravice trasa je položena južno sve do predela Kosavice i obilazeći Goliju spušta se do Kovilja, pored Biočana do Duge poljane, preko Peštera pravcem severoistok-jugozapad do Boljara, gde je granična tačka dogovorena sa Crnom Gorom. U odnosu na zlatiborsku varijantu, pešterska je kraća za 42 kilometra.

Na putnom pravcu od Požege preko Peštera do granice sa Crnom Gorom predviđena je izgradnja četiri petlje, deset benzinskih pumpi, 18 odmorišta, 107 retenzija, a ukupna dužina mostova je 22, dok bi u tunelima bilo 27 kilometara. Tako je, naime, definisano generalnim projektom.

Dok se za pešterski deo auto-puta traži partner, na deonicama od Obrenovca do Preljine radovi su u toku, dok za deo od Surčina do Obrenovca (17,6 kilometara) i od Preljine do Požege (31 kilometar) koncesija još nije dogovorena sa jednom od dve kineske kompanije, koje su ušle u uži izbor. Koncesionar će uz izgradnju ove dve deonice dobiti na korišćenje i održavanje i deo od Obrenovca do Preljine, koji Srbija gradi iz kineskog i azerbejdžanskog kredita i iz budžeta. Kako saznajemo u Ministarstvu građevinarstva, radna grupa sa konsultantima kompletira dokumenta za drugu fazu postupka, koja treba da se okonča do kraja ove ili početkom naredne godine, izborom koncesionara.

Prema rečima Dušana Đokovića, šefa projekta Beograd - južni Jadran u „Koridorima Srbije“, na gradilištima duž Koridora 11 dnevno je angažovano i do dve hiljade radnika.Kineski „Šandong“ krenuo je sa radovima na deonici od Obrenovca do Uba (26 kilometara). Vrednost posla je 159,3 miliona dolara. Na ovom gradilištu angažovano je trenutno pedesetak radnika. Inače, na ovoj deonici treba da se izgradi ukupno 14 mostova. Na delu od Uba do Lajkovca (12,5 kilometara) gde se gradnja finansira iz budžeta, „Putevi Užice“ i „Planum“ završiće posao do 30. novembra ove godine. Do sada je asfaltirano oko šest kilometara u punom profilu auto-puta na trasi i još oko pet kilometra na petlji „Lajkovac“. Na terenu je dnevno oko 320 radnika. Posao je vredan nešto više od sedam milijardi dinara.

- Kineski „Šandong“ koji je dobio posao i na delu od Lajkovca do Ljiga u dužini od 24 kilometra, kao podizvođača za ovu deonicu angažovao je „Energoprojekt“ - navodi Đoković. - Vrednost radova je 174,4 miliona dolara, a treba da bude izgrađeno 16 mostova i jedan tunel. Tu se trenutno izvode pripremni radovi i za nedelju dana očekuje se dobijanje prijave radova od nadležnog ministarstva.

Na delu od Ljiga do Preljine u dužini od 40 kilometara azerbejdžanski „Azvirt“ radove izvodi po planu. Posao vredan 308 miliona evra biće završen do kraja avgusta 2016. godine.

- Na deonici za koju su zaduženi Azerbejdžanci završene su konstrukcije za 36 mostova, a radovi se izvode na još 19, dok će se 2015. graditi preostalih 11 mostova - ističe Đoković. - Na toj deonici planirana je izgradnja i pet tunela, od kojih je na tri završena polovina posla, na jednom je krenuo iskop, a na tunelu „Veliki kuk“ problem pravi klizište čija je sanacija u toku. Inače, na delu Koridora 11 koji se finansira iz azerbejdžanskog kredita dnevno je angažovano između 1.200 do 1.500 radnika.

Trasa teška za gradnju
Na posao veka, početak izgradnje auto-puta Bar - Boljare u dužini 169,2 kilometra Crnogorci još čekaju, a kineska kompanija CRBC će biti spremna za posao čim se postigne konačan ugovor o finansiranju sa Eksim bankom, i dobije o tome potvrda vlada u Pekingu i Podgorici, kao i crnogorskog parlamenta. Ako bageri „udare“ na krš već ove jeseni, biće to početak kapitalnog projekta koji će kroz desetak godina spojiti crnogorsko primorje sa Srbijom.

Ukupna cena ovog posla iznosi blizu dve milijarde evra, a prva, najduža i najteža deonica, od Smokovca kod Podgorice do Mateševa kod Kolašina (43,5 kilometara), na kojoj treba probiti veliki broj tunela, izgraditi mostove i vijadukte, koštaće 640 miliona evra. Na celoj trasi planirana je gradnja 42 tunela i 92 mosta i vijadukta.

Pre pet godina u selu Gornje Mrke poviše Bioča, gde je bila postavljena bina za tadašnje zvaničnike Crne Gore, Srbije i Hrvatske, samo se pod asfaltom našao plato gde se na svetkovini u slavu buduće saobraćajnice prekinula vrpca.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik