Novac iz Emirata "zaliva" srpske oranice

Bez autora
Sep 01 2014

Iako godinama slušamo da je poljoprivreda naš adut i da Srbija raspolaže sa pet-šest miliona hektara obradivog zemljišta, ipak se navodnjava samo tri odsto površina. Mnogi kanali su zapušteni, a neki i zatrpani. Nadležni najavljuju nove projekte izgradnje infrastrukturnih objekata za navodnjavanje, ali i pojačanu kontrolu održavanja kanalske mreže. Novac je obezbeđen kreditom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, a gradnja prvog kanala i crpnih stanica već je počela u šabačkom kraju. Gradnja kanala Dunav–Tisa–Dunav u Vojvodini počela je još 1957. godine i trajala je 20 godina. Iako je projekat predviđao navodnjavanje 510.000 hektara, danas se navodnjava svega 40.000. U selu Lazarevo, kod Zrenjanina, nekada je postojao kanal i sistem za navodnjavanje – sa samo jednim korisnikom. A kada je on prestao da plaća korišćenje vode, nadležni su zatrpali kanal...

Novac iz Emirata "zaliva" srpske oraniceIako godinama slušamo da je poljoprivreda naš adut i da Srbija raspolaže sa pet-šest miliona hektara obradivog zemljišta, ipak se navodnjava samo tri odsto površina. Mnogi kanali su zapušteni, a neki i zatrpani. Nadležni najavljuju nove projekte izgradnje infrastrukturnih objekata za navodnjavanje, ali i pojačanu kontrolu održavanja kanalske mreže.

Novac je obezbeđen kreditom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, a gradnja prvog kanala i crpnih stanica već je počela u šabačkom kraju.

Gradnja kanala Dunav–Tisa–Dunav u Vojvodini počela je još 1957. godine i trajala je 20 godina. Iako je projekat predviđao navodnjavanje 510.000 hektara, danas se navodnjava svega 40.000. U selu Lazarevo, kod Zrenjanina, nekada je postojao kanal i sistem za navodnjavanje – sa samo jednim korisnikom. A kada je on prestao da plaća korišćenje vode, nadležni su zatrpali kanal.

"Kanalska mreža Topolovac ima urađenu kanalsku mrežu i na svakom mostu ima brana koja se otvara. Mi to ovde nemamo, kod nas nisu urađeni kanali", kaže Vladimir Jelić, poljoprivrednik iz Lazareva kod Zrenjanina.

Većini poljoprivrednika je dve i po hiljade evra po hektaru za izradu sistema za navodnjavanje skupa investicija i zato je u Banatu sve više zapuštenih kanala.

"Ukoliko se artikuliše interes, ljudi treba da dođu kod nas, ali kad neko dođe za pet hektara gde mi treba da vučemo vodu – naravno da to ne radimo, radimo kad je u pitanju 100 i više korisnika", kaže Aleksandar Nikolić iz JVP "Vode Vojvodine".

Za povoljnije kredite za navodnjavanje od Ujedinjenih Arapskih Emirata neophodni su urađeni projekti, a Šapčani su prvi ispunili taj uslov.

Dragan Topalović iz Vodoprivrednog preduzeća "Sava Šabac" kaže da su trenutno u fazi izgradnje crpne stanice Široka banja.

"Praktično dobijamo jedan nov sistem za navodnjavanje po evropskim standardima – koji će omogućiti jedan intenzivan razvoj poljoprivredne proizvodnje u ovom delu Srbije", kaže Topalović.

Zbog klimatskih promena i sve skupljih poljoprivrednih proizvoda, navodnjavanje u Srbiji mora da bude prioritet, smatraju stručnjaci.

Više neće biti zapuštenih kanala, a kontrola će biti jača, tvrde u resornom ministarstvu.

Ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković kaže da velike rezultate očekuje nakon realizacije projekata izgradnje krupnih infrastrukturnih objekata za navodnjavanje.

"U pitanju su sredstva koja su obezbeđena – povoljna kreditna linija iz fonda 'Abu Dabi' i pripremili smo 14 projekata. Prve sisteme ćemo dobiti u Vojvodini, ali imamo već pripremljena tri projekta za centralnu Srbiju i imamo plan da se izrade i novi projekti – dodatni za centralni, zapadni, južni i istočni deo Srbije", rekla je ministarka Bogosavljević Bošković.

Sa oko 17 odsto obradivog zemljišta koje se u svetu navodnjava dobija se gotovo 40 odsto ukupne proizvodnje hrane. Stručnjaci tvrde da će se ubuduće čak 60 odsto hrane proizvoditi na oranicama koje se navodnjavaju.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik