Propadaju vagoni voća, jer ga nemaju gdje plasirati

Bez autora
Sep 01 2014

Povratnicima u Hercegovini je rodilo voće, ali imaju problema sa plasmanom. Breskve, šljive, grožđe, smokve, kajsije, nemaju gdje prodati ili im se nudi cijena koja je neprihvatljiva kada se uporedi sa troškovima uzgoja. Radi se o vagonima voća ! Samo moja mjesna zajednica Opličići u Čaplji, može ponuditi 700 do 800 vagona voća za tržište. Prije smo to plasirali u Hrvatsku, ali kako je ušla u Evropsku uniju ne možemo i naše tržište se smanjilo. Sada očajnički tražimo kako da plasiramo proizvedeno, objašnjava uzgajivač Mirsad Hadžiomerović. Dodaje da za sada voće plasiraju na čapljinsku veletržnicu. Ugušeni smo! Cijena koja nam se nudi je ispod svake norme isplativosti. To su problemi za koje ne vidimo u ovom trenutku izlaz. Znači ljudi su se potrudilil zasadili voće, breskve, kajsije, šljive, grožđe, smokve, da žive od svog rada i sada to treba da propadne. Na kilogram grožđa imam svega 40 feninga zarade. A koliko truda treba da se održi, ubere, sortira... Rješenje su otkupne stanice i sokare. Gdje je ta Vlada FBiH da čuje za naše muke ? Gdje je zaštita domaćeg, olakšice?, ogorčen je Hadžiomerović.

Propadaju vagoni voća, jer ga nemaju gdje plasiratiPovratnicima u Hercegovini je rodilo voće, ali imaju problema sa plasmanom. Breskve, šljive, grožđe, smokve, kajsije, nemaju gdje prodati ili im se nudi cijena koja je neprihvatljiva kada se uporedi sa troškovima uzgoja. 

- Radi se o vagonima voća ! Samo moja mjesna zajednica Opličići u Čaplji, može ponuditi 700 do 800 vagona voća za tržište. Prije smo to plasirali u Hrvatsku, ali kako je ušla u Evropsku uniju ne možemo i naše tržište se smanjilo. Sada očajnički tražimo kako da plasiramo proizvedeno – objašnjava nam uzgajivač Mirsad Hadžiomerović. 

Dodaje da za sada voće plasiraju na čapljinsku veletržnicu.

- Ugušeni smo ! Cijena koja nam se nudi je ispod svake norme isplativosti. To su problemi za koje ne vidimo u ovom trenutku izlaz. Znači ljudi su se potrudilil zasadili voće, breskve, kajsije, šljive, grožđe, smokve, da žive od svog rada i sada to treba da propadne. Na kilogram grožđa imam svega 40 feninga zarade. A koliko truda treba da se održi, ubere, sortira... Rješenje su otkupne stanice i sokare. Gdje je ta Vlada FBiH da čuje za naše muke ? Gdje je zaštita domaćeg, olakšice? – ogorčen je Hadžiomerović.   

Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunisa Zukić nam je potvrdila ovaj problem povratnika u Hercegovini.

- Ako nema klizišta, nezaposlenosti, onda postoje ovakvi problemi. Imala sam sastanak sa povratnicima iz Stoca, Čapljine, Mostara koji za bagatelu prodaju mukom uzgojeno voće. Ljudi daju velika sredstva za zaštitne mjere, a od prodaje ne mogu ništa da izvuku. U jednom selu žene proizvode dobre sokove od kupina, drenjina, ali je slab plasman. To je zabrinjavajuće – kazuje Zukić.

Hladnjača kao spas

Kako bi sačuvali voće od propadanja, zbog nemogućnosti plasmana u sezoni i niskih cijena, u blagajskoj firmi „Jaffa Komerc“, nedavno su nabavili hladnjaču kapaciteta 200 tona. Ova firma se inače bavi uzgojem i proizvodnjom voća, povrća i sadnog materijala.

Direktor firme Nedim Badžak kaže da ih je ove godine zadesilo i nezapamćeno nevrijeme koje je utjecalo na kvalitetu proizvoda.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik