"Svež" novac lek za zapuštene farme

Bez autora
Sep 02 2014

Trećinu naše ukupne poljoprivredne proizvodnje čini stočarska proizvodnja. Ona je, kažu stručnjaci, podsticaj razvoja ukupnog agrara. Ali opadanje broja grla poslednjih godina ne ide nam u prilog, pogotovo danas, kada nam se otvaraju vrata većeg izvoza u Evropsku uniju i Rusiju. U odnosu na desetogodišnji prosek, u Srbiji je broj goveda i svinja opao za desetak odsto, dok se mali porast beleži u ovčarstvu i živinarstvu. Broj steonih junica manji je za 250.000, a svinja za čak 400.000. A ne tako davno 15 odsto američkog uvoza konzervi činila je naša šunka, a naš bebi-bif bio je najtraženije i najkvalitetnije meso u svetu. Mačvanski farmeri danas održavaju proizvodnju, ali i razmišljaju o povećanju broja grla.

"Svež" novac lek za zapuštene farmeTrećinu naše ukupne poljoprivredne proizvodnje čini stočarska proizvodnja. Ona je, kažu stručnjaci, podsticaj razvoja ukupnog agrara. Ali opadanje broja grla poslednjih godina ne ide nam u prilog, pogotovo danas, kada nam se otvaraju vrata većeg izvoza u Evropsku uniju i Rusiju.

U odnosu na desetogodišnji prosek, u Srbiji je broj goveda i svinja opao za desetak odsto, dok se mali porast beleži u ovčarstvu i živinarstvu.

Broj steonih junica manji je za 250.000, a svinja za čak 400.000. A ne tako davno 15 odsto američkog uvoza konzervi činila je naša šunka, a naš bebi-bif bio je najtraženije i najkvalitetnije meso u svetu.

Mačvanski farmeri danas održavaju proizvodnju, ali i razmišljaju o povećanju broja grla.

"Proširio bih proizvodnju kad bi bilo sve zagarantovano. Kad ne bismo radili kao kockari. Ne znamo ishod, kad bismo znali zagarantovanu cenu, kad bi postojao paritet", kaže Ivan Mirković, stočar iz Tabanovića.

U Srbiji je danas više od 40.000 štala prazno, a i dalje imamo preferencijale za izvoz, koje ispunjavamo samo 10 odsto. U Braničevskom okrugu postoje i novi veliki proizvodno-prerađivački sistemi sa zaokruženim procesom proizvodnje. Oni u okolnim selima stvaraju i nove kooperante i stočare.

"Moramo da vodimo računa da budemo konkurentni i da proizvedemo što jeftiniju hranu. Podrškom države možemo to da uradimo", objašnjava Zvonko Milenković iz požarevačkog poljoprivrednog preduzeća "Union MZ".

Naučnici ističu da treba povećati udeo stočarstva u ukupnoj našoj poljoprivredi i da je naša prednost stočna hrana.

Miloš Lukić sa Instituta za stočarstvo u Beogradu kaže da imamo kapacitete koje možemo i moramo unapređivati.

"Potrebna je želja i volja proizvođača da se ponovo bave tom proizvodnjom, a bez stočarske proizvodnje nema održive proizvodnje", dodaje Lukić.

Svež novac stranih investitora mogao bi da oživi brojne zapuštene i zakorovljene farme, klanice i prerađivačke kapacitete.

To bi omogućilo da se ljudi dodatno uposle i da se obezbede veće količine mesa, mleka i prerađevina i, na kraju, veća konkurentnost i zarada od izvoza.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik