Poslovne vesti - Hrvatska

Porez na kamate 12 posto – plaćat će ga svi koji imaju štednju u bankama

Kao što je i najavljivano, do kraja godine Vlada namjerava donijeti zakon o oporezivanju kamata na štednju, ali neslužbeno doznajemo da se ne planira nikakvo porezno izuzeće. Porez na kamate plaćao bi se na cjelokupan iznos štednje, od čega bi u državni proračun godišnje sjelo oko 400 milijuna kuna.

Prema posljednjim podacima središnje banke, hrvatski građani u bankama imaju 160 milijardi kuna štednih i oročenih depozita, a strani oko 8,3 milijarde kuna. Prema još neslužbenim informacijama, porez na kamate bio bi 12 posto, što je među nižim poreznim stopama jer su one u EU i u okruženju od 10 do 35 posto.

Izračunali smo da bi na 50 tisuća kuna štednje godišnji porez bio oko 137 kuna, dok bi na štednju od 100.000 kuna nova porezna obaveza bila oko 345 kuna. Malo tko u Hrvatskoj ima na štednji više od 750.000 kuna, odnosno stotinjak tisuća eura, jer je to svota za čiju isplatu jamči država. Na taj bi iznos godišnji porez bio oko 2800 kuna, a točan iznos ovisi o visini ugovorene kamate.

Najnoviji podaci HNB-a pokazuju da se kamata na štednju kreće od 1,81 posto za oročenja do tri mjeseca do 3,37 posto ugovori li se oročenje dulje od godine dana. Za veći iznos štednje kamate se ugovaraju individualno, a mi smo procijenili da bi ljudima koji raspolažu s dva milijuna kuna ušteđevine novi porez odnio oko 8000 kuna godišnje. Stanovništvo godišnje od kamate dobije nešto više od tri milijarde kuna, na koje bi se plaćalo 12 posto poreza. Prije se spominjalo da bi kamate do 12 tisuća kuna godišnje mogle biti oslobođene poreza, ali očito bi to bio prevelik ustupak države štedišama u situaciji kad se odlučila na osjetnije povećanje neoporezivog dohotka i korekciju poreznih stopa koje bi zaposlenima godišnje trebalo povećati plaće oko 1,7 milijardi kuna.

Oporezivanje kamata na štednju ne bi trebalo potaknuti bitniji odljev domaće štednje u inozemstvo jer su ti porezi u većini europskih država još i veći. No i bez poreza u prvom dijelu godine štednja građana počela se topiti i smanjila se za približno dvije milijarde kuna, a u bankama vjeruju da je povlačenje štednje imalo veze s pripremom turističke sezone. Tijekom i nakon udarnih turističkih mjeseci obično se bilježe veće uplate građana, o čemu još nema podataka. Od početka prošle godine bilježi se kontinuirano smanjenje kamata na štednju, no bez obzira na to, u Hrvatskoj su kamate na oročenu štednju još veće od kamata u većini zapadnih članica EU.

Osim poreza na kamate, početkom iduće godine nastupa i naplata PDV-a na građevinsko zemljište.