U fokusu - Bosna i Hercegovina

Smanjiti zloupotrebu registrovanja stranih firmi u BiH

Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine u proteklim mjesecima je radila, a i dalje vrši provjere firmi, koje su osnivali vlasnici da bi osigurali osnovu za boravak u BiH.

Tim povodom u intervjuu za Agenciju FENA Dragan Mektić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH, govori o problemu postojanja fiktivnih firmi u BiH, kružnim migracijama, te koliko se ove godine povećao broj ilegalnih migranata i prijava/odjava boravišta stranih državljana u našoj zemlji.

Putem fiktivnih firmi na određeni način stiču se, kaže Mektić, preduvjeti za ostvarivanje drugih prava, koje ne bi mogli ostvarivati kao fizičke osobe, koje dođu u BiH.

- Imamo prilično liberalan i jednostavan način što se tiče formiranja stranih firmi pri čemu je dovoljan osnivački ulog od samo 2.000 KM. To nije problem onima koji žele da u BiH steknu određena prava. Oni putem registracije kompanija kupuju i uknjižavaju imovinu, dok se u stvarnosti vidi da te firme ne rade svoj posao i da za godinu dana nemaju nikakve transakcije, što govori da je riječ o fiktivnim firmama - kazao je Mektić.

Takvih firmi, dodao je, ima više stotina u BiH, od kojih su mnoge registrovane na nepostojećim adresama kao naprimjer „Magistralni put bb“.

- Na jednoj adresi na kojoj postoji hotel ima 10 -15 registrovanih firmi, koje su zloupotrebljavale sve što se zloupotrijebiti može - ističe Mektić.

Iz razloga što ne može dozvoliti da na takav način neko dolazi do nekretnina u BiH, Mektić navodi da Služba za poslove sa strancima BiH provodi aktivnosti da bi se smanjila zloupotreba registrovanja stranih firmi u BiH.

Naglašava da je obaveza svih nadležnih, prije svega, finansijskih i poreznih institucija da preduzmu sve da se smanji broj, odnosno eliminišu fiktivne firme u našoj zemlji.

- Dešava se da deset osoba da po 200 KM i na taj način dođu do 2.000 KM, te formiraju zajedničku kompaniju. Zatim se utvrdi da ta firma nikada ništa nije radila, dok se na drugoj strani vidi da su ti ljudi u BiH kupili nekretnine - objašnjava.

Na području BiH u prvoj polovini 2014. godine  je izvršeno 218.333 prijava/odjava boravišta stranih državljana, što je uvećanje od 50 posto u odnosu na isti izvještajni period 2013. godine, kada je  izvršeno 145.991 prijava/odjava boravišta ili uvećanje od 84 posto u odnosu na isti izvještajni period 2012., kada je  izvršeno 118.378 prijava/odjava boravišta stranih državljana.

- Prije dvije godine državljana Kuvajta koji uživaju bezvizni režim pri ulasku i boravku do 90 dana u BiH bilo je oko 1.000, prošle godine oko 8.000, a ove godine se procjenjuje da će broj Kuvajćana koji će boraviti u BiH do kraja godine biti oko 20.000 - istakao je direktor Službe za poslove sa strancima BiH.

Odgovarajući na pitanje koliki je broj ovogodišnjih stranih državljana kojima je gostoprimstvo u BiH otkazano, kazao je da je u prvih šest mjeseci 2014. Služba otkazala gostoprimstvo u BiH za 502 strana državljanina, od čega ih je s bh. teritorije protjerano njih 166.

Također, rješavajući po zahtjevima za odobrenje - produženje privremenog boravka u prvih šest mjeseci privremeni boravak odobren je u 2.105 slučaja i produžen u 2.385, što iznosi 4.490 odobrena - produžena privremena boravka, a što je uvećanje od 28,83 posto u odnosu na prvu polovinu 2013., kada su odobrena 3.485 privremena boravka.

U istom periodu, Služba je odobrila 346 zahtjeva za stalni boravak što pokazuje na blagi trend rasta od 4,53 posto. Donesena su i 184 rješenja o odbijanju zahtjeva za odobrenje - produženje privremenog boravka, što je za 18,94 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.

Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu predviđeno je da Služba daje saglasnost za izdavanje viza za dugoročni boravak - viza tipa D, isključivo na osnovu koje stranci mogu podnijeti zahtjev za odobrenje boravka u BiH.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH je u prvih šest mjeseci 2014.  Službi radi davanja saglasnosti uz potrebnu dokumentaciju dostavilo, kaže Mektić, 555 zahtjeva za izdavanje viza tipa D koje su zaprimila DKP-a BiH u svijetu.

To je uvećanje od 104,80 posto u odnosu na isti izvještajni period 2013., kada je dostavljen 271 zahtjev.

- Razlog uvećanja dostavljenih saglasnosti za izdavanje vize tipa D u odnosu na prvih šest mjeseci 2013. jeste dolazak državljana Kine radi izgradnje Termoelektrane Stanari te dolazak državljana Ruske Federacije radi izvođenja radova po ugovoru o dugoročnoj poslovnoj i tehničkoj saradnji od značaja za BiH- navodi Mektić.

U prvih šest mjeseci ove godine u BiH otkrivena su 803 ilegalna migranta što je uvećanje za 28,6 posto u odnosu na isti period prošle godine kada ih je otkriveno 573.

- Ilegalne migracije u BiH vezane su za afroazijski region i region centralne Afrike, te najviše problema imamo s ilegalnim migrantima iz ovih područja, koja su zahvaćena raznim sukobima. Ovi migranti koriste BiH kao tranzitnu zemlju, s obzirom na to da nije interesantna kao krajnja destinacija - istakao je Mektić.

Dok se prva komunikacija razvije sa zemljama njihovog porijekla ističe da prođe više od šest mjeseci. Tako je u prvoj polovini 2014. godine u Imigracioni centar smješten 121 strani državljanin.

- Trenutno u Imigracionom centru boravi 16 ilegalnih migranata iz Sirije, Iraka, Afganistana, Alžira, među kojima i dvije osobe koje su okvalifikovane kao osobe čije prisustvo predstavlja prijetnju javnom poretku ili nacionalnoj bezbjednosti BiH. Također, imamo problem sa četiri Iračanina, koje smo uspjeli identifikovati, ali nam se ne uklapa njihova priča odakle su i kuda su krenuli -  ističe on.

S obzirom na to da većina ilegalnih migranata u BiH dolazi iz Srbije, navodi da je olakšavajuća okolnost to što se „dobar dio njih na osnovu bilateralnih međunarodnih sporazuma o readmisiji vrati u Srbiju, odnosno u onu zemlju iz koje su došli u BiH“.

S druge strane, u regionu, smatra, da veliki problem predstavlja što određeni broj ilegalnih migranata dolazi preko Grčke, „koja ne želi da ih prima na osnovu readmisije“.

- Zato se događaju tzv. kružne migracije u regionu, jer iz BiH ilegalne migrante vratimo Srbiji, Srbija - Makedoniji, Makedonija - Grčkoj, a Grčka ih ne želi primati. Tako jedne te iste osobe zatičemo po nekoliko puta koje traže azil u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, što veoma skupo košta - rekao je.

U tom smislu, kako tvrdi, nije postignut dovoljan stepen efikasnosti da se na regionalnom nivou obave razgovori radi rješenja problema kružnih migracija.

Koliko strani državljani koji studiraju u BiH olako shvataju obavezu reguliranja svog statusa u BiH govori činjenica da će Služba za poslove sa strancima BiH od oktobra početi  poduzimanje strožijih mjera u skladu sa Zakonom o kretanju i boravku stranaca.

- To podrazumijeva da će strani studenti, koji nisu regulisali status u BiH, dobiti mjeru otkaza - rekao je u intervjuu za Agenciju FENA direktor Službe za poslove sa strancima.

Ova služba predložit će izmjene i dopune Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu u smislu da se uvrsti odredba kojom bi se uvelo pravilo da student ne može upisati akademsku godinu ako nije prethodno regulirao boravak.

Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine uspostavljena je 2005. godine pri Ministarstvu sigurnosti BiH.