Subvencionisane pozajmice neiskorišćene, niko neće nove kredite

Bez autora
Sep 29 2014

Do sada su banke odobrile oko 800 miliona evra subvencionisanih kredita preduzećima, ali prema njihovoj proceni teško da će se podeliti 1,2 milijarde evra ovih zajmova, jer više nema firmi koje bi mogle da ih koriste. Naime, i pored izuzetno povoljnih uslova koje je država dogovorila sa bankarima, zbog prezaduženosti mnoge kompanije ne mogu da uđu u nove kreditne aranžmane. Prema zvaničnim podacima, oko 27 odsto je nivo loših kredita, odnosno zajmova koji ne mogu da se vrate. Preduzeća se sve manje zadužuju generalno, čak i nivo subvencionisanih kredita je sve manji i teško da će se utrošiti planirananih 1,2 milijarde evra, smatra Ivica Smolić, predsednik IO Komercijalne banke, koja je do sada odobrila 62 odsto ukupnog plasmana svih banaka koje dotira država. U početku smo nedeljno odobravali po šest milijardi dinara, a sada je taj iznos trostruko manji. Firme se sve teže zadužuju, a nivo loših kredita je sve veći. Nenaplativi krediti su veoma visoki i bukvalno su blokirali banke. Od 2008. godine, kada je počela kriza, do danas tri do četiri milijarde evra teško ili gotovo nikada neće biti naplaćeno, dodaje Smolić.

Subvencionisane pozajmice neiskorišćene, niko neće nove krediteDo sada su banke odobrile oko 800 miliona evra subvencionisanih kredita preduzećima, ali prema njihovoj proceni teško da će se podeliti 1,2 milijarde evra ovih zajmova, jer više nema firmi koje bi mogle da ih koriste. Naime, i pored izuzetno povoljnih uslova koje je država dogovorila sa bankarima, zbog prezaduženosti mnoge kompanije ne mogu da uđu u nove kreditne aranžmane.

Prema zvaničnim podacima, oko 27 odsto je nivo loših kredita, odnosno zajmova koji ne mogu da se vrate.

- Preduzeća se sve manje zadužuju generalno, čak i nivo subvencionisanih kredita je sve manji i teško da će se utrošiti planirananih 1,2 milijarde evra - smatra Ivica Smolić, predsednik IO Komercijalne banke, koja je do sada odobrila 62 odsto ukupnog plasmana svih banaka koje dotira država.

- U početku smo nedeljno odobravali po šest milijardi dinara, a sada je taj iznos trostruko manji. Firme se sve teže zadužuju, a nivo loših kredita je sve veći. Nenaplativi krediti su veoma visoki i bukvalno su blokirali banke. Od 2008. godine, kada je počela kriza, do danas tri do četiri milijarde evra teško ili gotovo nikada neće biti naplaćeno.

Najveći problem su napravile firme koje su „ojadile“ sada već ugašene četiri domaće banke i koje i dalje posluju ili se kriju iza takozvanog UPPR. One ne samo da su dužne bankama već i svim firmama sa kojima su poslovale dovodeći u problem i njih da servisiraju svoje obaveze.

UPPR nije rešenje

- UPPR nije nikakvo rešenje za većinu firmi koje su pred propašću - naveo je Smolić.

- One samo kupuju vreme i po izlasku iz UPPR opet će u stečaj ili bankrot, koji im je i pre toga bio pred vratima.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik