Hrvatski pčelari proizvest će 90 posto manje meda

Bez autora
Oct 01 2014

Hrvatski pčelari će ove godine proizvesti samo oko 10 posto od prosječne godišnje proizvodnje meda, ali imaju zaliha pa se veći nedostaci na našem tržištu neće osjetiti, izjavio je na 3. međunarodnom simpoziju o pčelinjim proizvodima predsjednik Hrvatskoga pčelarskog saveza Vladimir Bilek. Naveo je da je prosječna godišnja proizvodnja meda u Hrvatskoj oko 7000 tona, a izvozna kvota, odnosno višak, koji se proizvede za EU, oko 1500 tona. Bilek je naglasio da je ova godina loša za hrvatske pčelare i da to zahtijeva dodatne napore i investicije, ponajprije u liječenje i tretiranje pčela te pripremu pčelinjih zajednica za zimu.

Hrvatski pčelari proizvest će 90 posto manje medaHrvatski pčelari će ove godine proizvesti samo oko 10 posto od prosječne godišnje proizvodnje meda, ali imaju zaliha pa se veći nedostaci na našem tržištu neće osjetiti, izjavio je na 3. međunarodnom simpoziju o pčelinjim proizvodima predsjednik Hrvatskoga pčelarskog saveza Vladimir Bilek.

Naveo je da je prosječna godišnja proizvodnja meda u Hrvatskoj oko 7000 tona, a izvozna kvota, odnosno višak, koji se proizvede za EU, oko 1500 tona.

Bilek je naglasio da je ova godina loša za hrvatske pčelare i da to zahtijeva dodatne napore i investicije, ponajprije u liječenje i tretiranje pčela te pripremu pčelinjih zajednica za zimu.

Stoga će pčelari ove godine morati uložiti mnogo više nego što su dobili proizvoda iz pčelinjih zajednica, rekao je Bilek, dodavši da nije riječ samo o medu, nego i o propolisu, matičnoj mliječi te drugim proizvodima.

Istaknuo je da se građani ne trebaju bojati nedostatka meda u hrvatskim trgovačkim lancima i ponajprije kod pčelara, jer pčelari uvjek imaju određene zalihe meda, koji, ako je dobro uskaladišten, može trajati više godina. Dodao je da se veći nedostatak na hrvatskom tržištu neće osjetiti.

Rekao je da će se cijene meda prodanog s kućnog praga vjerojatno povećati od 15 do 20 posto.

Na upit o uzrocima manje proizvodnje, Bilek je odgovorio da su oni prije svega vremenski jer je prošla zima bila izrazito topla, proljeće također, te ni jedna pčelinja paša nije protekla bez obilnih kiša.

Govoreći o mogućnostima proizvodnje, istaknuo je da je Hrvatska, zbog prirode i čistog okoliša, pogodna za pčelarenje, ne samo za hobističku, nego i profesionalnu proizvodnju.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik