Vlada osniva AD Skijališta Crne Gore

Bez autora
Oct 26 2014

Ministarstvo održivog razvoja i turizma predložilo je Vladi Crne Gore formiranje akcionarskog društva AD Skijališta Crne Gore, kako bi se na najbolji način razvijala skijališta u našoj zemlji. Tim društvom bi, kako su istakli, upravljala Vlada Crne Gore, dok bi pravna lica ili preduzetnici koji već upravljaju skijalištima bili uključeni u akcionarsko društava, navodi se u Informaciji o skijalištima u Crnoj Gori koju je danas usvojila Vlada. Kako su istakli iz Vlade, jedan od glavnih izazova daljem razvoju turizma u Crnoj Gori je rješavanje problema sezonalnosti kroz razvoj turističke ponude i tokom zimskog perioda i preusmjeravanja turističkih tokova sa dominantnog juga na manje razvijeni centralni i sjeverni region.

Vlada osniva AD Skijališta Crne GoreMinistarstvo održivog razvoja i turizma predložilo je Vladi Crne Gore formiranje akcionarskog društva AD Skijališta Crne Gore, kako bi se na najbolji način razvijala skijališta u našoj zemlji. Tim društvom bi, kako su istakli, upravljala Vlada Crne Gore, dok bi pravna lica ili preduzetnici koji već upravljaju skijalištima bili uključeni u akcionarsko društava, navodi se u Informaciji o skijalištima u Crnoj Gori koju je danas usvojila Vlada.

Kako su istakli iz Vlade, jedan od glavnih izazova daljem razvoju turizma u Crnoj Gori je rješavanje problema sezonalnosti kroz razvoj turističke ponude i tokom zimskog perioda i preusmjeravanja turističkih tokova sa dominantnog juga na manje razvijeni centralni i sjeverni region.

"U posljednjih nekoliko godina, planinski rizorti su jedan od glavnih učesnika u oštroj konkurenciji da se osvoji titula cjelogodišnje turističke destinacije. Naime, prošli su dani kada su se planinski rizorti oslanjali samo na skijanje kako bi uvećali povrat na investiciju", stoji u Vladinom dokumentu.

Prema mišljenju Vlade, kao odgovor na probleme sezonalnosti, skijaška područja su razvila strategije kako da privuku posjetioce, čak i ako je skijanje marginalna aktivnost.

"Mnogi su se razvili u cjelogodišnje turističke destinacije koje nude spektar aktivnosti koje ne zavise od vremenskih uslova: koncerti, joga, zanatlijski sajmovi, konferencije, vodeni parkovi i spa centri. Naime, svi ti centri imaju i bogatu ljetnu turističku ponudu jer inače ekonomski ne bi bile opravdane velike investicije u kapacitete, programe, radnu snagu, imidž i marketing", kazali su iz Vlade.

Kako je naglašeno, nedostatak dodatnih sadržaja posebno dolazi do izražaja kada se imaju u vidu posljedice klimatskih promjena koje utiču na pomjeranje i skraćenje skijaške sezone u centrima, posebno onim na visini do 1800 metara nadmorske visine.

"Upravo zbog toga svjetski trendovi su da skijaški centri na visini do 1800 metara nadmorske visine obogaćuju svoju ponudu drugim sadržajima kako bi stvorili uslove za produžetak sezone i veću rentabilnost, dok se novi ski rizorti planiraju na visini iznad 1800 metara", ocjenjuje se u Informaciji.

Teoretski, dodaju oni, u Crnoj Gori postoji veliki potencijal za razvijanje planinske ponude sa skijaškom infrastrukturom (sniježni pokrivač do 120 dana, postoji interesovanje lokalnih učesnika u turizmu da se fokusiraju na zimski turizam).

"Prepreke su velike infrastrukturne investicije koje su potrebne, i operativni troškovi vođenja ski centra koji se često zanemaruju. Lokalni tržišni potencijal za vođenje velikog ekonomski uspješnog ski centra ne postoji", naglasili su iz Vlade.

Kako su naveli, u Crnoj Gori nema dovoljno hotela na sjeveru jer nema ni dovoljno žičara koje služe kao mamac hotelskim operaterima da uđu na određeno tržište i razviju ski rizort.

"Iskustva u regionu i šire pokazuju da je jedan od najboljih modela valorizacije skijališta kada država upravlja njima i kada žičare tretira kao infrastrukturne projekte", ističe se u Informaciji.

Stoga, dodaje se, iskustva u regionu i šire pokazuju da postoje dva modela funkcionisanja skijališta.

"U susjednoj Srbiji, Vlada je formirala javno preduzeće "JP Skijališta Srbije" koje upravlja svim skijalištima u ovoj zemlji. Vlada je tokom šestogodišnjeg perioda uložila u skijalište Kopaonik skoro 50 miliona eura, koje sada broji 80 stalno zaposlenih radnika, i na taj način izazvala zainteresovanost investitora za izgradnju hotela i ostalih sadržaja. Naime, u poslednje dvije sezone, JP "Skijališta Srbije" ostvarilo je povećanje prihoda za 30 odsto. Skijalište Dolomiti Superski je jedno od rijetkih privatnih skijališta u regionu za koje se može reći da funkcioniše odlično i ostvaruje pozitivne finansijske rezultate. Karakteristično za ovu skijašku regiju je da u okviru iste postoji najveća povezana ski oblast, spojena u jedinstveni skijaški sistem Sella Ronda, koja predstavlja u svetu jedinstvenu skijašku kružnu turu oko planinskog masiva Sella, a koja je omogućena povezivanjem četiri velika ski centra Dolomita: Alta Badia, Val Gardena, Val di Fassa i Arabba / Marmolada. Sa jedinstvenim Dolmiti Superski ski-pasom, skijašima je na raspolaganju uživanje na celom ovom području i skijanje u bilo kom od navedenih skijališta. Shodno navedenom, predlažemo da jedno od mogućih rješenja za razvoj skijališta u Crnoj Gori bude formiranje akcionarskog društva „AD Skijališta Crne Gore", kojim bi upravljala Vlada Crne Gore, dok bi pravna lica ili preduzetnici koji već upravljaju skijalištima bili uključeni u akcionarsko društava", kazali su iz Vlade.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik