Goldman Sachs kupuje sve zaplenjene stanove u Srbiji

Bez autora
Nov 03 2014

Bankarska grupacija „Goldman Sachs" mogla bi uskoro da postane vlasnik svih nekretnina oduzetih srpskim građanima i firmama zbog kreditnih dugova. Naime, Vlada Srbije pregovara sa "Goldman Sachsom" da u Srbiji osnuje fond za rizične kredite. Razgovore o mogućnosti formiranja fonda koji bi otkupljivao nenaplative kredite u Srbiji započeo je ministar finansija Dušan Vujović letos, tokom posete delegacije te američke grupacije Beogradu. To je bila i jedna od tema razgovora koje je premijer Aleksandar Vučić imao nedavno u Londonu sa predstavnicima najvišeg menadžmenta "Goldman Sachsa" za Evropu. Komercijalni fond poput onog koji bi osnovao "Goldman Sachs" otkupljivao bi takozvane kontaminirane zajmove, ukoliko banka želi da ih proda i koliko-toliko zaradi na nečemu što sama nikako ne može da naplati.

Goldman Sachs kupuje sve zaplenjene stanove u SrbijiBankarska grupacija „Goldman Sachs" mogla bi uskoro da postane vlasnik svih nekretnina oduzetih srpskim građanima i firmama zbog kreditnih dugova.

Naime, Vlada Srbije pregovara sa "Goldman Sachsom" da u Srbiji osnuje fond za rizične kredite, saznaje "Blic". Razgovore o mogućnosti formiranja fonda koji bi otkupljivao nenaplative kredite u Srbiji započeo je ministar finansija Dušan Vujović letos, tokom posete delegacije te američke grupacije Beogradu. To je bila i jedna od tema razgovora koje je premijer Aleksandar Vučić imao nedavno u Londonu sa predstavnicima najvišeg menadžmenta "Goldman Sachsa" za Evropu.

Komercijalni fond poput onog koji bi osnovao "Goldman Sachs" otkupljivao bi takozvane kontaminirane zajmove, ukoliko banka želi da ih proda i koliko-toliko zaradi na nečemu što sama nikako ne može da naplati.

"Interes osnivača ovakvog fonda jeste da iskoristi činjenicu da ima kapital i da može da sačeka naplatu ovakvih zajmova ili aktiviranje hipoteka datih za ove kredite, odnosno prodaju zaplenjenih nekretnina, u momentu kada je to najisplativije", objašnjava izvor "Blica" iz bankarskih krugova.

Banke su uglavnom spremne da ove zajmove prodaju za minimalnu naknadu. Praksa je da se ovakvi dugovi otkupljuju za maksimalno polovinu vrednosti duga, a najčešće za 20 odsto te vrednosti.

"Cenovnika nema, pa se dešava da neki krediti budu prodati i za samo deset odsto vrednosti zajma. Banke koje imaju veliki broj rizičnih zajmova žure da se ovih zajmova odreknu, kako bi sačuvali pozitivne bilanse" objašnjava naš sagovornik.

Vlada je razmišljala i da država napravi fond u koji bi bili izdvojeni svi loši krediti. To bi iziskivalo da i banke podnesu trošak rada fonda. Međutim, banke nisu mogle da se slože, jer neke imaju vrlo malo rizičnih kredita i ne žele da finansiraju to što su se drugi ponašali rizično.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik