Građevinske kompanije i proizvođači građevinskog materijala u Srbiji pretrpeli su štetu od 3,36 milijardi evra zbog odlaganja reformi u oblasti planiranja i izgradnje, saopštila je danas Mreža za poslovnu podršku. Prema istraživanju o rezultatima odlaganja reformi u oblasti planiranja i izgradnje, toliku štetu građevinari su pretrpeli zbog nerealizovanih poslova u periodu od 2012. do 2014. godine. Odlaganje donošenja novog Zakona o planiranju i izgradnji i uprošćavanja procedura u građevinarstvu u 2012, 2013. i deset meseci 2014. godine onemogućilo je otvaranje 65.000 stalnih ili privremenih radnih mesta u građevinarstvu, navodi se. Podaci za istraživanje prikupljeni su praćenjem podataka Republičkog zavoda za statistiku, Agencije za privredne registre, Katastra nepokretnosti i anketom među 726 menadžera građevinskih firmi koje posluju u Srbiji.
Građevinske kompanije i proizvođači građevinskog materijala u Srbiji pretrpeli su štetu od 3,36 milijardi evra zbog odlaganja reformi u oblasti planiranja i izgradnje, saopštila je danas Mreža za poslovnu podršku.
Prema istraživanju o rezultatima odlaganja reformi u oblasti planiranja i izgradnje, toliku štetu građevinari su pretrpeli zbog nerealizovanih poslova u periodu od 2012. do 2014. godine.
Odlaganje donošenja novog Zakona o planiranju i izgradnji i uprošćavanja procedura u građevinarstvu u 2012, 2013. i deset meseci 2014. godine onemogućilo je otvaranje 65.000 stalnih ili privremenih radnih mesta u građevinarstvu, navodi se.
Podaci za istraživanje prikupljeni su praćenjem podataka Republičkog zavoda za statistiku, Agencije za privredne registre, Katastra nepokretnosti i anketom među 726 menadžera građevinskih firmi koje posluju u Srbiji.
Istraživanje je bilo fokusirano na to koliko komplikovane i dugotrajne procedure onemogućavaju realizaciju poslova u građevinarstvu.
Anketa je pokazala da je štetu pretrpelo 94,2 odsto kompanija i da je zbog nerealizovanih poslova šteta iznosila u proseku 176.000 evra po kompaniji, a zbog delimično realizovanih 291.000 evra.
Navodi se i da bi realizacija zakočenih poslova u građevinarstvu značila otvaranje više od 21.500 privremenih ili stalnih radnih mesta u toj privrednoj grani godišnje.
Među procedurama koje su bile najveća prepreka u realizaciji poslova menadžeri su na prvo mesto stavili građevinske dozvole i prikupljanje dokumentacije za njih, koje predstavljaju problem za polovinu ispitanika.
Svaka četvrta kompanija ima problema i kod dobijanja lokacijske i upotrebne dozvole, a iza toga postoje i značajni problemi kod dozvola za dogradnju ili nadogradnju objekata.
Istraživanje je pokazalo da proizvođači i uvoznici građevinskog materijala imaju problem sa sertifikacijom proizvoda u građevinarstvu i da na stotine gradilišta u Srbiji stoje i čekaju ateste za savremene materijale.
Sa druge strane, izvoznici građevinskog materijala plaćaju sertifikaciju svojih proizvoda dva puta, jednom u Srbiji, drugi put u EU, zato što standardi za sertifikaciju proizvoda u Srbiji nisu usaglašeni sa standardima EU i to povećava cenu materijala.
Mreža za poslovnu podršku ocenila je da je neophodno da se donese novi zakon o planiranju i izgradnji po hitnom postupku i usaglasi sertifikacije građevinskih materijala i opreme u Srbiji sa onim u zemljama EU, jer će u suprotnom i naredna godina biti "izgubljena" za građevinarstvo.
U Srbiji ima oko 70.000 građevinara u zaposlenih 6.500 građevinskih firmi, dok je još oko 15.000 radnika angažovano u industriji građevinskog materijala.