Kako rešiti problem nenaplativih kredita

Bez autora
Nov 27 2014

Dok se pravosudni organi bave istragom koliko je novca iz banaka odliveno prevarama tajkuna, još jedan problem je na pomolu. Da li i dobre banke mogu da propadnu, ne zbog prevara, već zbog porasta loših kredita? Ekonomsku krizu najspremniji je dočekao domaći bankarski sistem. Međutim, neke banke su, kako se u žargonu kaže "odobravale političke kredite", ali i više rizikovale. Samim tim, svaki treći kredit je postao nenaplativ, što je najveći procenat u regionu. Rizik je različit, a premija osiguranja ista, pa je došlo vreme i različitog vrednovanja banaka. Razmišlja se o tome da se u narednom periodu procenjuje biznis model svake pojedinačne banke u smislu da se uvodi utvrđuje premija rizika. To je model koji postoji u nekim zemljama i ja ne isključujem mogućnost uvođenja i kod nas, kaže viceguverner Narodne banke Srbije Veselin Pješčić.

Kako rešiti problem nenaplativih kreditaDok se pravosudni organi bave istragom koliko je novca iz banaka odliveno prevarama tajkuna, još jedan problem je na pomolu. Da li i dobre banke mogu da propadnu, ne zbog prevara, već zbog porasta loših kredita?

Ekonomsku krizu najspremniji je dočekao domaći bankarski sistem. Međutim, neke banke su, kako se u žargonu kaže "odobravale političke kredite", ali i više rizikovale. Samim tim, svaki treći kredit je postao nenaplativ, što je najveći procenat u regionu. Rizik je različit, a premija osiguranja ista, pa je došlo vreme i različitog vrednovanja banaka.

"Razmišlja se o tome da se u narednom periodu procenjuje biznis model svake pojedinačne banke u smislu da se uvodi utvrđuje premija rizika. To je model koji postoji u nekim zemljama i ja ne isključujem mogućnost uvođenja i kod nas", kaže viceguverner Narodne banke Srbije Veselin Pješčić.

Ekonomisti idu korak dalje razrađujući detalje takvih propisa.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić je predlagao da sve banke koje imaju adekvatnost kapitala iznad proseka bankarskog sektora Srbije plaćaju 50 odsto manju premiju osiguranja depozita.

"Vođen sam logikom što i okolne zemlje imaju iskustvo, Mađarske pa nadalje, da ta diferencirana premija nagrađuje banke koje dobro upravljaju, kažnjava one koji loše upravljaju i ono što je jako bitno stvara ambijent da se ne hazardira na tržištu na račun toga što će iz budžeta biti pokriveni depoziti depoziti kao što je to bio slučaj u Srbiji", objašnjava Đukić.

Evropska banka za obnovu i razvoj ide još dalje i predlaže Privrednoj komori Srbije posrednika za sporazumno rešenje dužničko-poverilačkih odnosa i restrukturiranje nenaplativih kredita.

Ministar privrede i privatizacije Željko Sertić kaže da je formirana i radna grupa koja će analizirati rezultate projekta i predložiti eventualne izmene zakona o finansijskom restrukturiranju kako bi taj model konsolidacije ušao u što širu primenu.

Većina novih propisa, poput Zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju ima podršku MMF-a i Svetske banke. To je i uslov za privlačenje privatnog kapitala koji je od najveće važnosti za rešenje nelikvidnosti.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik