Vujnić: U prvoj polovini godine neto dobit IRB-a 10,3 miliona KM

Bez autora
Dec 08 2014

U prvih šest mjeseci ove godine konsolidovana neto dobit Investiciono-razvojne banke /IRB/ Republike Srpske i fondova kojima upravlja iznosi 10,3 miliona KM. Direktor IRB-a Snežana Vujnić ističe u intervjuu Srni da je kreditni program kreiran s ciljem podrške razvoju privrede Srpske, te da je od početka godine, posredstvom kreditnih plasmana, oko 65 odsto sredstava realizovano u privredu. Privreda Srpske podržana je u ukupnom iznosu od 65,9 miliona KM. Najviše je plasirano u područje prerađivačke industrije - 46,9 odsto, a slijede poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo - 17,6 odsto i građevinarstvo - 7,8 odsto, precizira Vujnićeva. Ona napominje da je IRB Srpske do početka decembra, na kreditnoj osnovi /kreditne linije i zajmovi/, odobrila finansiranje 826 kredita u ukupnoj vrijednosti od 103,1 milion KM.

Vujnić: U prvoj polovini godine neto dobit IRB-a 10,3 miliona KMU prvih šest mjeseci ove godine konsolidovana neto dobit Investiciono-razvojne banke /IRB/ Republike Srpske i fondova kojima upravlja iznosi 10,3 miliona KM.

Direktor IRB-a Snežana Vujnić ističe u intervjuu Srni da je kreditni program kreiran s ciljem podrške razvoju privrede Srpske, te da je od početka godine, posredstvom kreditnih plasmana, oko 65 odsto sredstava realizovano u privredu.

"Privreda Srpske podržana je u ukupnom iznosu od 65,9 miliona KM. Najviše je plasirano u područje prerađivačke industrije - 46,9 odsto, a slijede poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo - 17,6 odsto i građevinarstvo - 7,8 odsto", precizira Vujnićeva.

Ona napominje da je IRB Srpske do početka decembra, na kreditnoj osnovi /kreditne linije i zajmovi/, odobrila finansiranje 826 kredita u ukupnoj vrijednosti od 103,1 milion KM.

"U procesu obrade je još 28 zahtjeva za zajmove u ukupnom iznosu od 51.398.678,56 KM i u kontaktu sa klijentima otklanjaju se nedostaci koji se odnose na obaveznu dokumentaciju, kao i usaglašavanje oko instrumenata obezbjeđenja zaduženja", navodi Vujnićeva.

Tokom 2014. godine, privrednici Srpske iskazali su značajan interes za finansijskim sredstvima iz kredita obezbijeđenih u saradnji sa Svjetskom bankom. Kroz ovu kreditnu liniju plasirana su sredstva od 25,6 miliona KM.

Istovremeno, pod izuzetno povoljnim uslovima, realizovan je 27,1 milion KM za stambeno zbrinjavanje socijalnih grupa od posebnog interesa i značaja za Republiku Srpsku.

"Zahvaljujući povoljnim uslovima, učešće ukupno odobrenih kredita domaćoj privredi, u ukupno odobrenim kreditima privredi na nivou bankarskog sektora Srpske /stanje na dan 30. jun/, dostiglo je nivo od 22 odsto", ističe Vujnićeva.

Na stambeno zbrinjavanje odnosi se oko 25 odsto ukupnih kreditnih plasmana od početka godine, čime je omogućeno rješavanje stambenog pitanja za 416 korisnika kredita i članova njihovih porodica.

Vujnićeva u intervjuu Srni navodi da je najveći dio kreditnih plasmana realizovan indirektno, putem finansijskih posrednika.

"Samim tim, IRB ne bilježi značajnija kašnjenja u naplati svojih potraživanja. Do kraja novembra dospjeli krediti iznosili su svega 0,59 odsto ukupnih kreditnih plasmana IRB-a, što je daleko niže od njihovog procenta na nivou bankarskog sektora Srpske", naglašava Vujnićeva.

Prema zvaničnim podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, zaključno sa 30. junom, dospjeli krediti činili su 10,31 odsto ukupnih kreditnih plasmana bankarskog sektora Srpske.

Tokom naplate kupljenih obveznica opština i preduzeća IRB se susrela sa određenim problemima u naplati potraživanja kod četiri klijenta - opštine Kneževo, Olimpijskog centra "Jahorina" Pale, Robne kuće "Boska" Banjaluka i "Unis-fabrike cijevi" Derventa.

"Kašnjenja ovih emitenata /glavnica plus kamata/ iznose 7,7 odsto od ukupnih plasmana u dužničke hartije od vrijednosti. Kako bi zaštitila interese fondova kojim upravlja, odnosno plasirana sredstva, Banka je bila prinuđena da pokrene i sudske postupke protiv nekih od njih, a u slučaju 'Unis-fabrike cijevi' Derventa sud je donio presudu", kaže Vujnićeva.

IRB je dio finansijskih sredstava uložila u investicije na domaćem tržištu kapitala, pa je tokom ove godine realizovano 63 miliona KM u hartije od vrijednosti emitenata sa područja Republike Srpske.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik