NBS: Veća tražnja za devizama oslabila dinar

Bez autora
Dec 10 2014

Slabljenje kursa dinara prema evru posledica je isplate dividendi kompanija i banaka, uz veću tražnju akcionara za devizama, kao i povećane devizne tražnje uvoznika energenata, rečeno je danas u NBS. Napominjući da je dodatnu nervozu na deviznim tržištu poslednjih dana unela i informacija o zaustavljanju izgradnje projekta "Južni tok", u NBS smatraju da pozitivan uticaj na jačanje dinara mogu imati početak sprovođenja mera fiskalne konsolidacije, zatim planirane strukturne reforme, kao i zvanično potpisivanje sporazuma sa MMF-om o zaključivanju novog aranžmana iz predostrožnosti.U odgovoru na pitanje šta je uticalo na ubrzano slabljenje kursa dinara prema evru, koji je u proteklih nedelju dana oslabio za čitav dinar i dostigao srednji kurs od 121,5483 za evro, u NBS kažu da su depresijacijski pritisci na dinar poslednjih nedelja posledica delovanja brojnih lokalnih i međunarodnih faktora...

Slabljenje kursa dinara prema evru posledica je isplate dividendi kompanija i banaka, uz veću tražnju akcionara za devizama, kao i povećane devizne tražnje uvoznika energenata, rečeno je danas u NBS.

Napominjući da je dodatnu nervozu na deviznim tržištu poslednjih dana unela i informacija o zaustavljanju izgradnje projekta "Južni tok", u NBS smatraju da pozitivan uticaj na jačanje dinara mogu imati početak sprovođenja mera fiskalne konsolidacije, zatim planirane strukturne reforme, kao i zvanično potpisivanje sporazuma sa MMF-om o zaključivanju novog aranžmana iz predostrožnosti.

U odgovoru na pitanje šta je uticalo na ubrzano slabljenje kursa dinara prema evru, koji je u proteklih nedelju dana oslabio za čitav dinar i dostigao srednji kurs od 121,5483 za evro, u NBS kažu da su depresijacijski pritisci na dinar poslednjih nedelja posledica delovanja brojnih lokalnih i međunarodnih faktora.

U prethodnom periodu značajne pritiske na dinar izazivala je povećana devizna tražnja domaćih preduzeća, naročito uvoznika energenata u uslovima niskih prometa na deviznom tržištu, kao i povećana kupovina deviza radi isplate dividendi preduzeća i banaka čiji su većinski vlasnici strani investitori.

Uticaj na deprecijacijske pritiske imali su i psihološki faktori, odnosno neizvesnost na deviznom tržištu koja se pojačava sa višim nivoima kursa i dovodi do većih oscilacija od uobičajenih.

NBS nastoji da u velikoj meri umiri ovakve kratkoročne fluktuacije, kako bi obezbedila cenovnu i finansijsku stabilnost.

Pored domaćih faktora, poslednjih meseci konstantne pritiske na dinar, kao i na brojne valute zemalja u razvoju, u velikoj meri izaziva i neizvesnost na globalnim finansijskim tržištima uzrokovana geopolitičkim dešavanjima, ali i sporim ekonomskim oporavkom u zoni evra.

Poslednjih dana dodatnu nervozu na deviznom tržištu je uzrokovala i informacija o zaustavljanju izgradnje projekta "Južni tok".

Zaključno sa oktobrom 2014. godine akcionarima iz inostranstva je iz Srbije isplaćeno 354 miliona evra. U novembru su, prema prvim rezultatima, isplate po osnovu dividendi sezonski povećane na 100 miliona evra (sa oko 35 miliona evra prosečno mesečno u prethodnom delu ove godine).

Uz to, za deset meseci 2014. troškovi plaćanja kamata veći su za oko 100 miliona evra u odnosu na 10 meseci prethodne godine i iznose 325 miliona evra.

Jedan od razloga oscilacija kursa u ovom periodu je i sezonsko povećanje tražnje za devizama u decembru motivisano potrebom plaćanja povećanog uvoza robe, naročito ako se uvaži činjenica da se zbog praznika uvozi i za podmirenje potreba u januaru i februaru naredne godine.
 Pored toga, krajem godine je i relativno veće izmirenje zaostalih obaveza po osnovu uvozene robe i usluga, kao i po osnovu otplate inostranih kredita.

Ove godine su pritisci pojačani u odnosu na prethodne godine s obzirom na efekte majskih poplava i štete koje su tada nanete nacionalnom energetskom sistemu.

Takođe, koncentracija isplate dividendi kompanija i banaka koje su delimično ili u potpunosti u stranom vlasništvu na poslednji kvartal 2014. godine je pojačalo tražnju ovih akcionara za devizama i posledično izazvalo dodatne deprecijacijske pritiske, smatraju u NBS.

Početak sprovođenja mera fiskalne konsolidacije, kao i planirane strukturne reforme u narednom periodu mogu pozitivno uticati na stabilizaciju kretanja na deviznom tržištu.

Pozitivan doprinos jačanju dinara trebalo bi da ima i zvanično potpisivanje sporazuma sa MMF-om o zaključivanju novog aranžmana iz predostrožnosti. Poboljšanje makroekonomskih i fiskalnih parametara svakako bi umanjilo uticaj faktora iz međunarodnog okruženja, kažu u NBS.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik