EPS bez konkurencije u snabdevanju strujom domaćinstava

Bez autora
Dec 17 2014

Javno preduzeće Elektroprivreda Srbije (EPS) ostaće, najverovatnije, i posle 1. januara 2015. godine jedini snabdevač strujom domaćinstava u Srbiji, jer niko neće moći da im konkuriše nižom cenom. Iako se od nove godine otvara tržište struje, što znači da će potrošači prvi put imati mogućnost da sami biraju od koga će kupovati električnu energiju, niko od 84 licencirana trgovca strujom, osim „EPS snabdevanja”, neće se ozbiljnije uključiti u maloprodaju električne energije, pokazuje mini-anekta koja je sprovedena među trgovcima. Glavni razlog je činjenica da je struja u Srbiji i dalje socijalna kategorija pa zbog toga trgovci strujom ne vide interes u ovom poslu. To ne čudi ako se zna da je kilovat-čas kod EPS-a i sada jeftiniji za 15 do 20 odsto nego što bi struja realno trebalo da košta.

EPS bez konkurencije u snabdevanju strujom domaćinstavaJavno preduzeće Elektroprivreda Srbije (EPS) ostaće, najverovatnije, i posle 1. januara 2015. godine jedini snabdevač strujom domaćinstava u Srbiji, jer niko neće moći da im konkuriše nižom cenom.

Iako se od nove godine otvara tržište struje, što znači da će potrošači prvi put imati mogućnost da sami biraju od koga će kupovati električnu energiju, niko od 84 licencirana trgovca strujom, osim „EPS snabdevanja”, neće se ozbiljnije uključiti u maloprodaju električne energije, pokazuje mini-anekta koja je sprovedena među trgovcima.

Glavni razlog je činjenica da je struja u Srbiji i dalje socijalna kategorija pa zbog toga trgovci strujom ne vide interes u ovom poslu. To ne čudi ako se zna da je kilovat-čas kod EPS-a i sada jeftiniji za 15 do 20 odsto nego što bi struja realno trebalo da košta.

Upitan da li bi neki od registrovanih, velikih trgovaca strujom od 1. januara domaćinstvima mogao da prodaje električnu energiju povoljnije od EPS-a, dr Slobodan Ružić, bivši savetnih ministra energetike, kaže da nije realno tako nešto očekivati.

– Otvaranje tržišta, onako kako to nalaže direktiva EU, nije ništa drugo nego pokušaj da se na sofisticirani način podigne cena struje, a da pri tom država ne bude ta koja će povećati cenu struje. Upravo je to bio razlog da se pre dve godine prvo otvori tržište za potrošače na visokom i srednjem naponu. Struja je tada i kod EPS-a postala ekonomska kategorija i imalo je smisla da se u posao uključe i veliki trgovci strujom, objašnjava Ružić.

Promena trgovca strujom može da se isplati eventualno nekoj maloj fabrici, ili domaćinstvu koje ima etažno grejanje, objašnjava on.

EPS je od otvaranja tržišta na visokom i srednjem naponu imao korist, jer je i sam zarađivao od ekonomske cene struje, ali kada je reč o domaćinstvima nastaviće da važi isti tarifni sistem koji je važio i do sada, tako da se ni zarada EPS-a neće povećati samim otvaranjem tržišta.        

Postoji mogućnost da jedino slovenački „GENI”, koji već prodaje struju delu srpske privrede, u test periodu pokuša da radi i sa domaćinstvima. Ali ne sa svim, već samo s onima koji imaju veću potrošnju, odnosno dosta koriste višu, odnosnu crvenu tarifu kada je struja i najskuplja, kaže Nenad Savić, čija firma „Nova komoditis”, trguje strujom, ali nema nameru da se uključuje u posao s domaćinstvima, bar za sada.

– S cenom električne energije koja je niža od tržišne teško da ima prostora za razvijanje konkurencije i pravog otvaranja tržišta struje za građane, kaže Savić.

U Agenciji za energetiku nisu iznenađeni ovakvim najavama, iako su dali 84 licence trgovcima da se bave prodajom i snabdevanjem struje. Od svih njih samo troje snabdeva krajnje kupce.

Liberalizacija tržišta strujom za domaćinstva u kojoj će EPS i dalje ostati monopolista i ne čudi ako se zna da je prosečna plata u Srbiji oko 40.000 dinara. U takvim okolnostima malo ko uopšte pomišlja da menja snabdevača, iako na to ima pravo, jer niko nema nižu cenu struje nego „EPS snabdevanje”.

Drugo je pitanje da li je i sam EPS često na gubicima, jer kupuje skuplju struju nego što je prodaje velikim potrošačima i domaćinstvima, ali, ako to radi to je samo iz razloga očuvanja tržišta. Tu razliku u ceni na kraju plate svi potrošači.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik