U poslednjih mesec dana dinar oslabio 0,6 odsto

Bez autora
Jan 13 2015

Kretanje kursa dinara ne razlikuje se mnogo od kretanja ostalih valuta u regionu. U poslednjih mesec dana, dinar je oslabio 0,6 odsto dok je u istom periodu mađarska forinta oslabila 3 odsto, češka kruna 2,5 odsto, poljski zlot oko 2,3 odsto, a ruska rublja za 6,1 odsto.U istom periodu, evro je oslabio u odnosu na dolar za gotovo 5 odsto što je uticalo i na povećanje neizvesnosti na međunarodnim tržištima. Pored faktora koji potiču iz međunarodnog okruženja, značajan uticaj na slabljenje dinara u ovom periodu imala je povećana devizna tražnja od strane domaćih preduzeća velikih uvoznika energenata.

U poslednjih mesec dana dinar oslabio 0,6 odstoKretanje kursa dinara ne razlikuje se mnogo od kretanja ostalih valuta u regionu. U poslednjih mesec dana, dinar je oslabio 0,6 odsto dok je u istom periodu mađarska forinta oslabila 3 odsto, češka kruna 2,5 odsto, poljski zlot oko 2,3 odsto, a ruska rublja za 6,1 odsto. U istom periodu, evro je oslabio u odnosu na dolar za gotovo 5 odsto što je uticalo i na povećanje neizvesnosti na međunarodnim tržištima.

Kako je saopštila Narodna banka Srbije (NBS), pored faktora koji potiču iz međunarodnog okruženja, značajan uticaj na slabljenje dinara u ovom periodu imala je povećana devizna tražnja od strane domaćih preduzeća velikih uvoznika energenata. Pri tome je, u uslovima konstantnog jačanja dolara prema drugim svetskim valutama na međunarodnom tržištu, došlo do koncentracije dolarske tražnje u pojedinim danima, što je pojačalo deprecijacijske pritiske pri i dalje niskim obimima trgovine na  domaćem deviznom tržištu. Takođe, povećanje tražnje banaka za devizama u ovom periodu jednim delom je posledica težnje banaka da se kupovinom deviza zaštite od deviznog rizika, odnosno da obezbede valutnu usklađenost potraživanja i obaveza zbog smanjenja valutno indeksiranog kreditiranja privrede i građana. Najzad poslednjih dana prisutan je i efekat slabljenja dinara po osnovu devizne tražnje stranih investitora, čemu su izložene i druge valute u regionu, pa je tako na primer češka kruna od početka godine oslabila za 2,4 odsto.

U saopštenju se ističe da će kretanja na domaćem deviznom tržištu i u tekućoj 2015. godini nesumnjivo biti pod uticajem kako domaćih tako i međunarodnih faktora. Pri tome, otvorenost srpske ekonomije i uključenost u međunarodne tokove kapitala nesumnjivo naglašavaju uticaj globalnih faktora na domaće devizno tržište. Od monetarnih politika najvećih centralnih banaka (pre svega FED-a i ECB-a) zavisiće i međunarodni tokovi kapitala i investicione strategije međunarodnih ulagača.

Zbog toga, kao i mnogo puta do sada, NBS ukazuje na važnost poboljšanja makroekonomskih fundamenata zemlje i strukturnih privrednih promena orijentisanih ka povećanju izvoza. Samo je ovako na održiv način moguće obezbediti povećanje otpornosti na turbulencije iz međunarodnog okruženja i dugotrajnije stabilizaciju kretanja na deviznom tržištu. NBS očekuje da će upravo u tom smeru uticati sprovođenje mera fiskalne konsolidacije i smanjenje eksterne neravnoteže, kao i zaključenje aranžmana iz predostrožnosti sa Međunarodnim monetarnim fondom, dodaje se u saopštenju.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik