Ima li leka za loše kredite?

Bez autora
Jan 28 2015

Srbija ima jednu od najviših stopa nenaplativih kredita u regionu – oko 24 odsto. Do sada je taj problem najviše pogađao privredu, ali sve više brinu kašnjenja u otplati stambenih zajmova – u francima, kao i u evrima. Kako da se umanji procenat nenaplativih kredita, zajedno pokušavaju da reše Evropska banka za obnovu i razvoj, Svetska banka i naša centralna banka. Rast franka ali i evra prema dinaru pogađa ne samo privredu već i stanovništvo. Ni bankama nije svejedno, jer rast kursa umanjuje kreditnu sposobnost klijenata, a sa hipotekarnom krizom malo ko se usrećio. Jedno od rešenja moglo bi biti trgovanje nenaplativim kreditima. Sva rešenja su u igri, ali postavlja se pitanje: ako najpozvanija banka za to nije mogla da naplati plasman, po kojoj sniženoj ceni će neko drugi to moći da uradi. Ono što ja mogu da kažem jeste da se razgovara o svim rešenjima, ali da o njima mora da se vodi računa da na tom sekundarnom tržištu ne mogu da se nađu krediti fizičkih lica, jer svaki dužnik unapred mora da se suoči sa svojom sudbinom, rekla je guvernerka Jorgovanka Tabaković.

Ima li leka za loše kredite?Srbija ima jednu od najviših stopa nenaplativih kredita u regionu – oko 24 odsto. Do sada je taj problem najviše pogađao privredu, ali sve više brinu kašnjenja u otplati stambenih zajmova – u francima, kao i u evrima. Kako da se umanji procenat nenaplativih kredita, zajedno pokušavaju da reše Evropska banka za obnovu i razvoj, Svetska banka i naša centralna banka.

Rast franka ali i evra prema dinaru pogađa ne samo privredu već i stanovništvo. Ni bankama nije svejedno, jer rast kursa umanjuje kreditnu sposobnost klijenata, a sa hipotekarnom krizom malo ko se usrećio. Jedno od rešenja moglo bi biti trgovanje nenaplativim kreditima.

"Sva rešenja su u igri, ali postavlja se pitanje: ako najpozvanija banka za to nije mogla da naplati plasman, po kojoj sniženoj ceni će neko drugi to moći da uradi. Ono što ja mogu da kažem jeste da se razgovara o svim rešenjima, ali da o njima mora da se vodi računa da na tom sekundarnom tržištu ne mogu da se nađu krediti fizičkih lica, jer svaki dužnik unapred mora da se suoči sa svojom sudbinom", rekla je guvernerka Jorgovanka Tabaković.

Bankari smatraju da je Srbija daleko od hipotekarne krize i podsećaju da su i ranije postojali problemi u kašnjenju sa otplatom.

"Ne postoji jedno i jednako rešenje za sve. Pre svega najvažniji je razvoj ekonomije, jer ako ljudi rade i zarađuju, onda lakše mogu da ispunjavaju svoje obaveze kada privreda raste. Drugo, kurs treba da bude stabilan jer su kursne razlike rizik i trebalo bi sagledati sa bankarom sve uticaje kako bi cena toga bila što manja i kako ne bi nenaplativi kredit doveo u bankrotstvo", kaže Klaudio Čezario, direktor Unikredit banke.

Ove godine će biti nastavljen rast kreditnih aktivnosti od četiri ali i rast depozita od pet odsto. To važi i za privredu i stanovništvo. Ono što raduje je smanjenje nenaplativih kredita sa 24 na 23 odsto.

U srpsku ekonomiju banke su uložile više od 20 milijardi evra. Fizičkim licima je plasirano 5,5 milijardi evra, od čega više od pola za stambene pozajmice.

"Do sistemskog rešenja nenaplativih dugova može doći tako što treba stalno menjati zakone. Prvo je bitno videti kako restrukturirati dug posebno javnih preduzeća, koji je i najveći problem, a zatim privlačiti kapital iz inostranstva onih koji su spremni i da pozajmljuju. Ne treba se stideti ni zatvaranja firmi, ali pre toga probati da ih stabilizujete", kaže Mateo Patrone, direktor EBRD-a u Srbiji.

Gašenje nekoliko loših domaćih banaka u protekle dve godine smanjiće i procenat nenaplativih kredita. Ipak, glavni lek za loše kredite je podizanje ekonomskog rasta i zaposlenosti.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik