Izmene Zakona o bankama radi očuvanja finansijske stabilnosti

Bez autora
Feb 04 2015

Izmenama i dopunama Zakona o bankama, koje je 3. februara usvojila Narodna Skupština Republike Srbije, uspostavljen je efikasan i fleksibilan mehanizam za rešavanje slučajeva problematičnih banaka, koji je usklađen s najboljom evropskom i svetskom praksom.Ovaj mehanizam obezbeđuje potpunu zaštitu vlasnicima osiguranih depozita, ograničava trošenje budžetskih sredstava za spasavanje banaka i, kao pravilo, uspostavlja da gubitke u slučaju finansijskih teškoća banke prvo snose akcionari.

Izmene Zakona o bankama radi očuvanja finansijske stabilnostiIzmenama i dopunama Zakona o bankama, koje je 3. februara usvojila Narodna Skupština Republike Srbije, uspostavljen je efikasan i fleksibilan mehanizam za rešavanje slučajeva problematičnih banaka, koji je usklađen s najboljom evropskom i svetskom praksom.

Ovaj mehanizam obezbeđuje potpunu zaštitu vlasnicima osiguranih depozita, ograničava trošenje budžetskih sredstava za spasavanje banaka i, kao pravilo, uspostavlja da gubitke u slučaju finansijskih teškoća banke prvo snose akcionari, navodi se u saopštenju Narodne banke Srbije (NBS).

Zakon uvodi niz preventivnih mehanizama, poput planova oporavka i mera rane intervencije koje treba da omoguće preventivno delovanje samih banka, ali i ranu reakciju Narodne banke Srbije kao supervizora kako bi se blagovremeno sprečilo uvećanje problema i bez troškova države očuvala finansijska stabilnost.

Planovi oporavka sadrže konkretne mere koje banke treba da preduzmu u slučaju da se suoče s problemima u svom poslovanju, odnosno koje treba da omoguće da banka brzo nastavi s redovnim poslovanjem. Istovremeno, mere rane intervencije daju pravo Narodnoj banci Srbije da bankama naloži preduzimanje određenih mera ili donošenje određenih odluka (restrukturiranje duga prema poveriocima banke, smena članova upravnog ili izvršnog odbora, imenovanje privremenog upravnika i sl.) sa istim ciljem – da banka nastavi da redovno obavlja svoje poslovne aktivnosti.

Kako se navodi u saopštenju, osnovni ciljevi restrukturiranja banaka koji su ugrađeni u ovaj zakon su: izbegavanje negativnog uticaja na stabilnost finansijskog sistema; zaštita budžetskih i drugih javnih sredstava; zaštita deponenata i investitora; ostvarivanje kontinuiteta u obavljanju kritičnih funkcija banke. Način ostvarivanja ovih ciljeva biće posebno definisan planovima restrukturiranja, koje za svaku banku posebno izrađuje i ažurira Narodna banaka Srbije, kao telo nadležno za restrukturiranje banaka.

Pre nego što donese odluku o restrukturiranju određene banke, NBS izrađuje „test najmanjeg troška“, koji treba da pokaže koje je rešenje za banku najjeftinije i najcelishodnije, imajući u vidu ciljeve restrukturiranja. Kako bi se zaštitili akcionari i poverioci, pre donošenja ove odluke revizorska kuća radi nezavisnu procenu imovine i obaveza banke kako bi se na objektivan i fer način pokazalo finansijsko stanje u banci. U slučaju donošenja odluke o restrukturiranju, Narodna banka Srbije primeniće jedan od instrumenata:
– Prodaja akcija, odnosno prenos celokupne ili dela imovine i obaveza banke u restrukturiranju na drugu banku, čime se postiže tržišno rešenje u pronalaženju načina za očuvanje najvažnijih funkcija banke, a osigurani deponenti sve vreme uživaju nesmetani pristup svojim depozitima;
– Prenos akcija banke u restrukturiranju ili prenos celokupne ili dela imovine banci za posebne namene, koji se može primeniti u slučaju da na tržištu ne postoji zainteresovana banka, pa je država ta koja osniva posebnu banku koja posluje do pronalaženja tržišnog rešenja. Za razliku od dosadašnjeg rešenja, koje se pokazalo kao neuspešno, zakonom je izričito propisano da banka za posebne namene ne može preuzeti obaveze koje su veće od njene aktive, niti će se baviti preuzimanjem nenaplativih kredita;
– Odvajanje imovine, što podrazumeva upravo preuzimanje loših kredita. Primenom ovog instrumenta mogu se ostvariti veći prihodi od naplate ove imovine ako njome upravlja posebno pravno lice (kao što je Agencija za osiguranje depozita) nego što bi se ti prihodi ostvarili u slučaju unovčenja ove imovine u redovnom stečajnom postupku;
– Raspodela gubitka omogućava da gubitke u prvom redu snose akcionari, a onda i neobezbeđeni poverioci, čime se takođe postiže zaštita budžetskih i drugih javnih sredstava. Mehanizam primene ovog instrumenta sastoji se u otpisu potraživanja poverilaca, odnosno u poništenju akcija ili smanjenju njihove nominalne vrednosti i konverziji potraživanja poverilaca u akcije.

Sve navedene instrumente NBS koristiće u skladu s najboljim svetskim iskustvima u ovoj oblasti i uvek sa istim ciljem – očuvanje finansijske stabilnosti uz najmanje moguće troškove, dodaje se u saopštenju NBS.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik