U fokusu - Bosna i Hercegovina

Slabo ulaganje firmi u inovacije

Preduzeća u RS svjesna su značaja koji donose inovacije u proizvodnom procesu i da uz pomoć inovacija mogu povećati svoju konkurentnu prednost na tržištu, ali problem za konkretnu realizaciju predstavlja nedostatak operativnih sredstava za ulaganje, ističu privrednici.

Iako mašine za proizvodnju u domaćim preduzećima i nisu na zavidnom tehnološkom nivou, jer godinama nije značajnije ulagano, firme se nekako same snalaze kako bi došle do nove opreme i tehnologije.

Pero Ćorić, direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS, rekao nam je da preduzeća i vlasnici koji ozbiljno rade i imaju namjeru da razvijaju svoja preduzeća, po kapacitetima i broju zaposlenih, poznaju značaj uvođenja inovacija u poslovni proces.

On smatra da se inovativnost u preduzećima u RS može posmatrati sa dva stanovišta.

"Kao prvo, inovativnost u samom tehnološkom procesu i postupku, odnosno da se kroz razne inovacije u dogradnji uređaja, alata i mašina može povećati produktivnost, a samim tim i konkurentnost", rekao je Ćorić. On je dodao da je drugi način stvaranje nekih novih proizvoda, koji će biti konkurencija proizvodima koji su već na tržištu RS ili se uvoze.

"Ovaj drugi vid inovativnosti u poslovanju je teže postići, ali da bi preduzeća postigla neki svoj cilj, moraju težiti ka tome", rekao je on.

Kao primjer naveo je preduzeće iz Prnajvora, koje za cilj ima da svake druge godine plasira na tržište novi tip kotla, da ga inoviraju i poboljšaju, kako bi bili konkurentni na tržištu, jer i njihova konkurencija isto to radi.

"Tako da bi opstali u trci na tržištu, moraju vršiti osvajanje novih proizvoda, jer je to imperativ da se može izaći na tržište ili, ako ništa drugo, mora se bar nešto promijeniti na proizvodu", istakao je Ćorić.

On je naveo i primjer preduzeća iz Doboja, koje je nagrađivano za svoju inovaciju i dobijalo sredstva iz granta za pomoć inovatorima.

"Oni su svoj proizvod, vakuum presu, koja se koristi u drvnoj industriji, uspjeli da realizuju, tako da je izvoze čak i na zahtjevno njemačko tržište", rekao je on. Dalje navodi da uvođenje standarda u poslovanje ne znači inovativnost, jer je to propisano i što preduzeća moraju posjedovati.

"Standardi se stalno inoviraju, ali ih ne inoviramo mi, već oni koji ih nama nameću, odnosno oni koji nam, na neki način, prave i barijere za naše proizvode pri izvozu u inostranstvo", rekao je on, ali i dodao da onaj ko prije dođe do standarda ima veću šansu da uđe u trku za tržište.

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, rekao je da su firme zainteresovane za uvođenje inovacija u poslovanje, ali da veoma malo ulažu.

"Malo firme ulažu zato što ne raspolažu kapitalom i nisu u mogućnosti da izdvoje više sredstava, a trebalo bi, jer to uvijek daje rezultate", rekao je Škrebić i dodao da se firmama kao najpovoljniji krediti nude iz Investiciono-razvojne banke RS, s kamatnom stopom od šest odsto, ali da ipak nisu toliko povoljne.

"Firme su svjesne koliko inovacije mogu dati rezultata, ali naša proizvodna sredstva, odnosno mašine kojima raspolažemo, nisu na visokom tehnološkom nivou", rekao je on i dodao da iako godinama nije značajnije ulagano, firme se nekako snalaze da dođu do nove opreme i tehnologije.