U fokusu - Bosna i Hercegovina

KM će podijeliti sudbinu evra

Novouvedene mjere Evropske centralne banke (ECB), s primjenom od marta 2015. godine, a koje se odnose na politiku tzv. kvantitativnog popuštanja, u skladu s očekivanjima dovele su do oštrog pada vrijednosti evra u odnosu na američki dolar, ali i na druge bitne svjetske valute, kao što su švajcarski franak i japanski jen, pokazala je analiza Kancelarije vodećeg ekonomiste Centralne banke (CB) BiH.

U  kontekstu pada vrijednosti evra i svih problema izlaska iz krize s kojom je suočena evrozona, u analizi se navodi da će bh. ekonomija, u najvećoj mjeri, dijeliti evropsku sudbinu, dok će KM u kontekstu intervalutarnih odnosa podijeliti sudbinu evra. Kako su naveli, svjetsko devizno tržište odreagovalo je u skladu sa elementarnom logikom ekonomskog ponašanja, pišu Nezavisne novine.

Naime, mjere kvantitativnog popuštanja znače dodatno "upumpavanje" evra u monetarni sistem, čime se poremetio međusobni odnos ponude i potražnje valuta na deviznom tržištu, pa je značajno povećana ponuda evra dovela do oštrog pada njegove vrijednosti, prije svega u odnosu na dolar. "Ova situacija vjerno je pokazala izuzetnu osjetljivost finansijskih tržišta, čak i na samu najavu primjene ekspanzivnije monetarne politike od strane monetarne vlasti evrozone", stoji u analizi. Naime, kurs evro - dolar je u periodu od drugog kvartala 2013. godine pa sve do drugog kvartala 2014. pokazivao tendenciju blagog jačanja, a sve u skladu s naznakama i najavama  postepenog oporavka evropske privrede. U tom periodu, kako ističu, evro je ojačao u odnosu na vrijednost dolara za oko 10 procenata.

Međutim, evrozona, izložena problemima kako ekonomske tako i političke prirode i bez pune političke saglasnosti, odlučila se na, moglo bi se reći, dramatičan zaokret u strategiji izlaska iz krize, mijenjajući kurs sa politike štednje ka de fakto politici ekspanzivne potrošnje. U analizi se ocjenjuje da je ovakva monetarna politika evrozone sasvim na tragu ekspanzivne monetarne politike koju je Centralna banka SAD počela provoditi još 2010. godine i koja je dala izvanredne rezultate u smislu porasta zaposlenosti i opšeg ekonomskog rasta u zemlji.

"Izložena veoma složenim mehanizmima usaglašavanja i odlučivanja i bez obzira na visok stepen političke integracije, potrebu zadovoljavanja partikularnih nacionalnih interesa, Evropa je ponovo zakasnila", navedeno je u analizi CB BiH. Kako kažu, ponovo se pokazala strateška politička prednost SAD koja se ogleda u koncentraciji političke moći i donošenja odluka za razliku od "stare dame", čiji su mehanizmi u ovom smislu složeni, spori, a time i značajno neefikasniji.

Tako se potvrdilo pravilo, koje je abeceda upravljanja u kriznim situacijama, a to je da stanje krize nužno podrazumijeva visoku koncentraciju donošenja odluka.

Analiza dalje navodi da je u osnovi uvođenja ovih mjera ECB-a davanje podsticaja novim investicijama, prije svega u oblasti kapitalnih intenzivnih infrastrukturnih projekata, te "vodećih" grana ekonomije koje za sobom treba da povuku intenzivan rast malih i srednjih preduzeća, a da sve rezultira brzim smanjenjem stopa nezaposlenosti radne snage. Kako se ističe, depresijacija, odnosno pad evra u osnovi nije loša vijest za evropsku ekonomiju, jer će ona značajno doprinijeti cjenovnoj konkurentnosti evropskih roba i po tom osnovu pojačanoj inostranoj tražnji za tim robama.

"Za izlazak iz krize ovo jeste potreban, ali ne i dovoljan uslov. Bez neophodnih strukturnih prilagođavanja i reformi, bez rješavanja problema 'energetske zavisnosti', evropska ekonomija neće riješiti svoje fundamentalne probleme. Ona će i u budućnosti lakše zapadati u krize, a teže i sporije iz njih izlaziti", ističe se u ovoj analizi.

S druge strane, analiza je pokazala da spoljnotrgovinski tokovi bh. ekonomije, koja hronično pati od visokih deficita uz veoma negativan uticaj na opštu ekonomsku situaciju u zemlji, sa stanovišta uticaja na deficit, de fakto ima visok stepen monostrukture. Naime, na vrijednost uvoza značajno utiču energenti, nafta i gas, žitarice i sva druga berzanska roba koja je plativa u dolarima.

"Nažalost, za iste količine ovih roba plaćaćemo 30-35 odsto više nego što je to bilo prije početka jačanja kursa dolara. Isto će se desiti i na strani izvoza čija je naplata isključivo u dolarima", navodi se u analizi i dodaje da ćemo u ovom konteksu trpiti negativne posljedice. S druge strane, vrijednost ostvarenog izvoza značajno zavisi od izvoza električne energije i obojenih metala, pa se u analizi konstatuje da imamo jako nepovoljnu i neuravnoteženu strukturu izvoza, naročito kada se ima u vidu da i jedno i drugo u osnovi jesu sirovine koje, kao ugrađene u finalne proizvode, BiH uvozi ostvarujući visoke deficite. Ipak, povoljna okolnost je što su inostrani dugovi BiH svega 20 odsto denominirani u dolare.

Međutim, s obzirom na striktnu povezanost KM i evra, posljedično slabljenje KM u odnosu na dolar svakako će ojačati cjenovnu konkurentnost bh. izvoznika koji su orijentisani van EU. Nažalost, vrijednost izvoza BiH u vanevropske zemlje ne iznosi više od 15-20 odsto ukupnog izvoza, pa ne može biti značajno pozitivnih efekata po porast izvoza u tom smislu.

U ovoj analizi se ističe da bh. ekonomija mora pristupiti temeljnim strukturnim prilagođavanjima u pravcu jačanja realnog proizvodnog sektora, a poseban naglasak i podsticaj mora biti dat izvozno orijentisanim i uvozno substitutivnim granama. Nadalje, strukturna prilagođavanja moraju se kretati u pravcu jačanja institucionalne konkurentnosti u odnosu na zemlje regiona, jer je održivost makroekonomskog modela izrazito povezana sa sposobnošću bh. ekonomije da privuče inostrane investitore, ali prije svega u realni sektor. Kako je zaključeno, opšta ekonomska situacija, rast i napredak isključivo će zavisiti od sposobnosti domaćih vlada da odgovore izazovima koji su pred nama.