Uspostavljanje standarda u oblasti životne sredine

Bez autora
Mar 23 2015

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Vlade Republike Srbije Stana Božović podsetila je danas na to da u Srbiji postoji samo nekoliko regionalnih sistema za upravljanje otpadom, a to su deponije u Užicu, Jagodini, Leskovcu, Pirotu, Kikindi i Subotici. Božović je na konferenciji ''Životna sredina: Izazov i prilika za razvoj Srbije'' navela da u svim ostalim gradovima i opštinama postoji nesanitarno upravljanje otpadom, odnosno smetlišta koja ugrožavaju životnu sredinu i živote naših sugrađana, što je problem koji se mora rešavati u narednom periodu. Ona je ukazala na to da ovaj skup ima za cilj da predstavi dosadašnje rezultate rada Sektora zaštite životne sredine resornog ministarstva, obaveze i mogućnosti celokupnog srpskog društva u ovoj oblasti, naročito u procesu pridruživanja EU, kao i da pomogne dalje aktivno učešće svih zainteresovanih strana u procesu dostizanja planiranih standarda i ciljeva zaštite životne sredine.

Uspostavljanje standarda u oblasti životne sredineDržavni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Vlade Republike Srbije Stana Božović podsetila je danas na to da u Srbiji postoji samo nekoliko regionalnih sistema za upravljanje otpadom, a to su deponije u Užicu, Jagodini, Leskovcu, Pirotu, Kikindi i Subotici.

Božović je na konferenciji ''Životna sredina: Izazov i prilika za razvoj Srbije'' navela da u svim ostalim gradovima i opštinama postoji nesanitarno upravljanje otpadom, odnosno smetlišta koja ugrožavaju životnu sredinu i živote naših sugrađana, što je problem koji se mora rešavati u narednom periodu.

Ona je ukazala na to da ovaj skup ima za cilj da predstavi dosadašnje rezultate rada Sektora zaštite životne sredine resornog ministarstva, obaveze i mogućnosti celokupnog srpskog društva u ovoj oblasti, naročito u procesu pridruživanja EU, kao i da pomogne dalje aktivno učešće svih zainteresovanih strana u procesu dostizanja planiranih standarda i ciljeva zaštite životne sredine.

Upravljanje vodama i otpadnim vodama, kako je istakla, predstavlja naročito osetljivo pitanje po dostizanje planiranih ciljeva u životnoj sredini. U Srbiji se trenutno tretira tek pet odsto otpadnih voda, a cilj koji je pred nama predviđa da se 100 odsto otpadnih voda mora tretirati pre nego što se vrati u vodotokove.

Sektoru upravljanja otpadnim vodama, bilo da su one komunalne ili industrijske, neophodan je jasan strateški okvir, priprema, planiranje i implementacija projekata koji su zahtevni sa tehničke i finansijske strane, ukazala je Božović.

Upravljanje industrijskim otpadom na način da se taj otpad tretira i deponuje u Srbiji, kako je istakla, doneće Srbiji uštedu od 120 miliona evra godišnje.

Prema njenim rečima, rešavanje pitanja istorijskog industrijskog otpada preduzeća u restrukturiranju jeste obaveza koju je Srbija preuzela, pre nego što ta preduzeća postanu predmet prodaje privatnim investitorima.

To, kako je objasnila, znači da će pitanje istorijskog zagađenja morati da bude rešeno pre nego što investitori budu u mogućnosti da ponovo otvore vrata naših kompanija i krenu u zapošljavanje naših građana.

Ona je ocenila da primer za odgovoran odnos države prema ovom pitanju predstavlja uklanjanje 750 tona opasnog otpada u Bariču kod Obrenovca, kako bi kineski investitor mogao da investira i otvori novu fabriku, gde je planirani broj novozaposlenih radnika 2.500.

Božović je navela i da će za uspostavljanje standarda u oblasti životne sredine u Srbiji biti potrebno 10 milijardi evra, uz napomenu da su do ovog podatka došli eksperti koji su radili na prvoj Strategiji aproksimacije za životnu sredinu 2004. godine.

Od te brojke, između 4 i 5 milijardi biće utrošeno na velike infrastrukturne projekte u oblasti upravljanja otpadom i otpadnim vodama, ukazala je ona i objasnila da to znači da Vlada Republike Srbije mora da investira u proseku 250 miliona evra godišnje u projekte zaštite životne sredine.

Kao značajne podatke za zaštitu životne sredine Božović je istakla tri osnovne činjenice: da su troškovi upravljanja otpadnim vodama približno sedam puta veći od upravljanja otpadom, odnosno da ukoliko je vrednost investicija u ove dve oblasti četiri milijarde evra, za upravljanje otpadom biće potrebno 500 miliona evra, a za upravljanje otpadnim vodama 3,5 milijardi evra.

Ona je navela da će Srbija moći da računa na najviše 30 odsto donatorskih sredstava iz strukturnih fondova Evropske unije, odnosno na između 1,2 i 1,5 milijardi evra za finansiranje navedenih projekata.

Prema njenim rečima, pretpristupna pomoć za period 2014– 2020 iz fondova Evropske unije za sektor životne sredine iznosi približno 170 miliona evra, a naša zemlja će biti u obavezi da ostatak sredstava, u predviđenom periodu, investira iz ostalih finansijskih izvora - javnih sredstava, u prvom redu ekoloških taksi i naknada za zaštitu životne sredine, dugoročnih kredita i posredstvom javno-privatnih partnerstava.

Božović je zaključila da je neophodno formiranje Zelenog fonda, čije će težište biti na značajnim infrastrukturnim projektima, a koji će doneti rast i razvoj naše privrede i nova radna mesta.

Cilj današnje konferencije bio je da predstavi obaveze i odgovornosti svih zainteresovanih strana: lokalnih samouprava, regionalnih institucija, zatim institucija nacionalnog nivoa i međunarodnih subjekata.

Osnovna ciljna grupa bili su predstavnici gradova i opština, s obzirom na to da će oni primenjivati većinu standarda zaštite životne sredine i biti aktivno uključeni u proces izrade i primene planiranih projekata.

Na skupu su govorili iskusni stručnjaci iz oblasti zaštite životne sredine i predstavnici evropskih udruženja, naučnih institucija, uspešnih međunarodnih i investicionih kompanija.

Konferenciju je organizovalo Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine u saradnji sa Regionalnim centrom za životnu sredinu centralne i istočne Evrope (REC).

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik