Od njive do industrijske zone

Bez autora
Mar 29 2015

Ubrzano se radi na formiranju nove industrijske zone, površine 50 hektara, s ciljem da se nadomesti nedostatak građevinskih parcela koje su „potrošene” tokom prethodnih godina. Stara industrijska zona uz Lepenicu, u nastavku nekadašnje „Zastave”, „Filipa Kljajića” i „22. decembra”, već je zauzeta, a tu su smeštena i neka javna preduzeća. U naselju Petrovac, na ulazu u grad iz pravca Topole, svoje poslove razvijaju privatne firme, a drugi atraktivni placevi su prodati trgovačkim kućama. Prostora za investitore nema dovoljno, pogotovo onog koji je infrastrukturno opremljen. Istovremeno, gradu su potrebne nove investicije, kako bi se otvorila preko potrebna radna mesta. Iako je došao „Fijat”, koji sa kooperantima zapošljava oko 4.000 radnika, u Kragujevcu je i danas veliki broj ljudi bez posla. Na evidenciji ovdašnje filijale Nacionalne službe za zapošljavanje nalazi se više od 22.000 Kragujevčana, što je gotovo trećina radno sposobnog stanovništva. Nije evidentirano bar još 5.000, a isto toliko radi u sivoj zoni.

Od njive do industrijske zoneUbrzano se radi na formiranju nove industrijske zone, površine 50 hektara, s ciljem da se nadomesti nedostatak građevinskih parcela koje su „potrošene” tokom prethodnih godina. Stara industrijska zona uz Lepenicu, u nastavku nekadašnje „Zastave”, „Filipa Kljajića” i „22. decembra”, već je zauzeta, a tu su smeštena i neka javna preduzeća. U naselju Petrovac, na ulazu u grad iz pravca Topole, svoje poslove razvijaju privatne firme, a drugi atraktivni placevi su prodati trgovačkim kućama.

Prostora za investitore nema dovoljno, pogotovo onog koji je infrastrukturno opremljen. Istovremeno, gradu su potrebne nove investicije, kako bi se otvorila preko potrebna radna mesta.

Iako je došao „Fijat”, koji sa kooperantima zapošljava oko 4.000 radnika, u Kragujevcu je i danas veliki broj ljudi bez posla. Na evidenciji ovdašnje filijale Nacionalne službe za zapošljavanje nalazi se više od 22.000 Kragujevčana, što je gotovo trećina radno sposobnog stanovništva. Nije evidentirano bar još 5.000, a isto toliko radi u sivoj zoni.

Nova industrijska zona biće formirana na oglednim poljima Centra za strna žita, državnog preduzeća koje se usled ogromnih finansijskih problema i bez pomoći nadležnog ministarstva prosvete – polako gasi. Pre dve godine, ovom preduzeću je uplaćeno 14 miliona dinara, 2014. je stiglo deset miliona više, ali su ove, 2015, izostale vladine subvencije koje su ovaj nekada veliki naučni institut održavale u životu.

Prateći „razvoj situacije”, grad je odlučio da ubrza proces formiranja industrijske zone na oglednim poljima nekadašnjeg instituta koji je za državu, tokom svoje jednovekovne istorije, proizveo i u svet plasirao stotinu sorti žitnog semena i tritikalija.

Rastakanje Centra za strna žita počelo je još pre deset godina. Tada se i javila ideja o preuzimanju njiva, s namerom da se one pretvore u skupocene građevinske parcele.

Deo plana je realizovan formiranjem industrijske zone „Servis 2”, na ulazu u grad iz pravca Batočine, ali je u vlasništvu propalog preduzeća, kome je račun dugo u blokadi zbog duga većeg od 13 miliona dinara, ostalo dosta zemlje na odličnoj lokaciji: velika parcela Centra za strna žita, površine 50 hektara, nalazi se na svega četiri kilometra od centra grada i graniči se sa sedištem Univerziteta u Kragujevcu i „Elektrošumadijom”.

Upravo na tom prostoru grad planira da formira novu industrijsku zonu. Postoje različite ideje, ali se pre realizacije mora precizno utvrditi namena budućeg građevinskog zemljišta.

– Nije dovoljno imati samo zemljište, veoma je važno da znamo ko će tu da dođe, koliko planira da ostane, čime će se baviti i koliko radnika će zaposliti – napomenuo je gradonačelnik Radomir Nikolić, prilikom susreta sa predstavnicima Britansko-srpske privredne komore i konsultantske kuće „Virtus partners”.

Britanske investicije, do sada, nisu bile velike. Za poslednjih petnaestak godina firme iz ove zemlje uložile su svega nešto više od 500 miliona dolara, ali nije tajna da su Britanci, kada je u pitanju Srbija, zainteresovani za ulaganja u poljoprivredu, preradu hrane i eksploataciju izvorišta voda, banjski turizam, IT i tekstilnu industriju.

Gradonačelnik Nikolić kaže da je Kragujevac „zainteresovan za sve privredne grane”, a ser Pol Džadž, predsednik Britansko-srpske komore, nudi pomoć u procesu privlačenja investitora.

– Najveću pažnju posvetićemo pitanju finansiranja ovog projekta. Kad je reč o investitorima iz Britanije, uključićemo se u promociju nove industrijske zone, kada bude formirana, a ponudićemo i savetnike za dalji razvoj lokacije – poručio je ser Džadž.

U Centru za strna žita ostalo je svega 47 zaposlenih. Među njima je i sedmoro naučnih radnika. Oni su se pročuli po neobičnom protestu, pre pet godina, kada su spalili kopije svojih diploma i naučnih radova, ogorčeni na državu koja im je još tada stavila do znanja da će ih „pustiti niz vodu”. Danas im se duguje čak 15 plata. Ako je za njih kasno, onda bi u novoj industrijskoj zoni trebalo obezbediti posao bar za njihovu decu.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik