Poslovne vesti - Bosna i Hercegovina

Zvizdić: EU će za bh. projekte osigurati milijardu eura

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je danas na pres-konferenciji u Sarajevu jučerašnji sastanak premijera i delegacija šest zemalja zapadnog Balkana s komesarom za susjedstvo i proširenje EU Johannesom Hahnom u Briselu ocijenio vrlo konstruktivnim, sadržajnim i korisnim za BiH.

Po njegovim riječima, svi predstavnici zemalja zapadnog Balkana su izrazili spremnost na dalju kvalitetnu i sadržajniju regionalnu saradnju i povezanost zemalja zapadnog Balkana u nekoliko bitnih segmenata.

- Jučer smo govorili o transportnoj mreži. Na narednim sastancima će biti riječi o energetskoj povezanosti zemalja zapadnog Balkana, u nastojanju da se od zemalja zapadnog Balkana formira jedna vrsta jedinstvenog tržišta koja može biti interesantna i Evropi, ali i investitorima iz drugih dijelova svijeta - kazao je Zvizdić.

Suština zajključaka je, dodao je, u činjenici „da smo mi predložili pet veoma značajnih projekata za BiH i oni su ušli u osnovnu mrežu koja će biti praćena i finansirana od EU“.

Zvizdić je naveo da je nulti prioritet bio koridor 5-C. On je ušao kao prvi prioritet u ključnu, osnovnu mrežu, kada govorimo o BiH.

Druga cestovna komunikacija je na relaciji Gradiška - Banja Luka - Travnik - Lašva.

- Kada govorimo o željezničkom prometu, ušao je koridor 5-C željezničkoga prometa. Dakle, Bosanski Šamac - Sarajevo - Mostar - Čapljina. U segmentu zračnog prometa naš projekt koji smo kandidirali i koji je prihvaćen je modernizacija i proširenje kapaciteta Sarajevskog aerodroma, kao aerodroma u glavnom gradu i međunarodnog aerodroma - kazao je on.

U vezi s plovnim komunikacijama, rekao je da su prihvaćeni projekti rehabilitacije plovnog puta Save s izgradnjom, proširenjem kapaciteta i osposobljavanjem luka u Brčkom i u Bosanskom Šamcu.

Zvizdić je kazao da su kriteriji za kandidiranje projekata, koji su važili za sve zemlje zapadnog Balkana, jeste da transportne, zračne, saobraćajne, kopnene, vodene mreže moraju povezivati glavne gradove, glavne ekonomske centre i glavne luke u zemljama zapadnog Balkana.

- U tom smislu, naši projekti su u potpunosti zadovoljili takve kriterije. Osim ove osnovne mreže, mi smo kandidirali nekoliko projekata za takozvanu proširenu mrežu, sveobuhvatnu mrežu transportnih komunikacija zemalja zapadnog Balkana. Tu smo fokus stavili na naš prijedlog da dio dionice Jadransko-jonskog autoputa ide kroz BiH u nekoj dužini od 110 kilometara, zbog jako povoljnih i konfiguracijskih i drugih okolnosti i činjenice da bi takva autocesta mogla biti napravljena u dosta brzom, kondenzovanom  periodu - kazao je Zvizdić.

Dodao je da su kandidirali i željezničku prugu Banja Luka - Doboj - Tuzla - Brčko, koji su ušli u širu, sveobuhvatniju mrežu transportne povezanosti unutar zemlje i BiH s drugim zemljama zapadnog Balkana.

- U vezi s finansiranjem, EU se obavezala da će dati tehničku i stručnu pomoć za prpremu svih potrebnih projekata, izradu potrebnih fisibiliti studija, studija zaštite okoliša itd. Bit će obezbijeđeno milijardu eura za finansiranje ovih projekata od  EU, a od drugih investitora ukupna suma će vjerovatno biti deset milijardi eura za projekte zemalja zapadnog Balkana, s osnovnim kriterijem da svi projekti moraju biti završeni do 2030. godine, a prvi presjek stanja će biti 2023. godine kada će se znati u kojoj fazi su projekti, da li oni u potpunosti zadovoljavaju potrebne i tražene kriterije za finansiranje projekata - kazao je Zvizdić.

Po njegovim riječima, u narednoj fazi će se govoriti o energetskoj povezanosti, a u nekoj trećoj fazi će vjerovatno ova vrsta potrebne, neophodne komunikacije i stabilizacije regiona zapadnog Balkana biti proširena i na segment obrazovanja.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih donosa BiH Mirko Šarović je kazao da je EU u saradnji sa zemljama zapadnog Balkana odlučila da praktično ovaj prostor umreži prvo s transportom, poslije s energetikom i da za to putem projekata osigura odgovarajuća sredstva.

- Jučer na sastanku većina premijera je naglasila da želi približavanje i brži napredak ka EU, ali za tako nešto potrebno je dosta novca i taj novac se očekuje od EU. U tom smislu, nakon ovih projekata, ali rekao bih oslikanih za jedna prostor, ne za svaku zemlju posebno jer oni nose regionalni karakter, slijedi slična priča kada je u pitanju energetika - kazao je Šarović.

Dodao je da misli da će u naredna dva mjeseca biti održan sastanak sličan jučerašnjem, koji će na neki način da donese dokument kao što je bio jučer u Briselu.

- Mi ćemo za to biti spremni i nećemo propustiti prilike koje su, na neki način, propuštene u posljednjih godinu dana pa su ispravljene praktično jučerašnjim sastankom - kazao je Šarović.

Naveo je da je pitanje Jadransko-jonskog autoputa u završnom dokumentu bilo definirano tako da praktično ne prolazi nijednim metrom kroz BiH, ide kompletno obalom Hrvatske.

- Uložen je značajan napor da makar u ovom širem dokumentu se nađe i ova trasa od Podgorice preko Hercegovine, odnosno Popovog polja, koji bi izlazio ponovo na Jadransko more i u tome je, na neki način, naš jučerašnji uspjeh - kazao je Šarović.

Ministar prometa i komunikacija BiH Slavko Matanović je kazao da, kad se radi o koridoru 5-C, ušao je na takozvanu osnovnu mrežu.

- Imamo konkretno tri dionice tog autoputa za koje imamo završene projekte. Imamo sve studije, svu potrebnu tehničku pripremu kako bi se moglo pristupiti finansiranju tih projekata i njihovoj implementaciji, odnosno finalizaciji - kazao je Matanović.