Privreda traži veća rasterećenja

Bez autora
Apr 26 2015

Privrednici u RS iznijeli su niz zamjerki na predloženi set poreskih zakona koji bi trebalo da rasterete privredu istakavši da oni predstavljaju pravi put za poboljšanja, ali du su očekivanja poslovne zajednice za rasterećenje bila veća.U Privrednoj komori RS u petak je održana javna rasprava o nacrtima zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, te nacrtima zakona o porezu na dobit, porezu na nepokretnosti, rokovima izmirenja novčanih obaveza, odgođenom plaćanju poreskog duga.

Privreda traži veća rasterećenjaPrivrednici u RS iznijeli su niz zamjerki na predloženi set poreskih zakona koji bi trebalo da rasterete privredu istakavši da oni predstavljaju pravi put za poboljšanja, ali du su očekivanja poslovne zajednice za rasterećenje bila veća.

U Privrednoj komori RS u petak je održana javna rasprava o nacrtima zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, te nacrtima zakona o porezu na dobit, porezu na nepokretnosti, rokovima izmirenja novčanih obaveza, odgođenom plaćanju poreskog duga.

Direktor Privredne komore RS Dragica Ristić istakla je da su privrednici tražili da porezi i doprinosi budu vraćeni na nivo prije izbijanja svjetske ekonomske krize i da bude povećan neoporezivi dio plate do iznosa najniže zarade u RS, ali to nije prihvaćeno. Privrednici su izrazili nezadovoljstvo i zbog toga što je u cilju stimulacije novog zapošljavanja kao minimalan uslov za umanjenje osnovice za porez na dobit predloženo zapošljavanje najmanje 30 radnika.

- Stav privrednika je da to nije stimulativno pogotovo za mala i srednja  preduzeća i da to treba spustiti u najgorem slučaju na pet do deset radnika. Čak je bilo i stavova da u uslovima kada imamo ovoliki broj nezaposlenih i obezbjeđenje posla za jednog radnika zaslužuje dodatne stimulacije - naglasila je Ristićeva i dodala da je problem i što nije precizirano kada će početi primjena ovih zakona.

Privrednici su iznijeli zamjerke i na izmjene stope poreza na nepokretnosti s obzirom na to da će biti oporezovani i proizvodni pogoni. Ristićeva je istakla da su privrednici izrazili nezadovoljstvo i zbog predloženog ograničavanja iznosa za naknadno odobreni rabat na tri procenta.

- Na ovaj način ne bi trebalo ograničavati poslovne politike preduzeća - kazala je Ristićeva.

Pomoćnik ministra finansija RS Jovo Radukić istakao je da je Vlada predložila set izmjena zakonskih rješenja kako bi rasteretila privredu. Podsjetio je da će zbirna stopa doprinosa biti smanjena sa 33 odsto na 31,6 odsto, te da je pripremljena i inicijativa za izmjene Zakona o PDV-u kako bi osnovna stopa sa 17 odsto bila povećana na 21 odsto ili neku drugu stopu, a uvedena niža stopa na osnovne životne namirnice, lijekove i druge potrepštine čija je upotreba široko rasprostranjenja.

- Takođe, upućena je i inicijativa za izmjenu Zakona o akcizama koja podrazumijeva uvođenje dodatne akcize na duvanske prerađevine od 0,30 KM po kutiji i 0,15 KM po litri piva u cilju da se nadomjesti nedostatak u vanbudžetskim fondovima zbog smanjenja stope doprinosa - rekao je Radukić.

Kazao je da bi svi zakoni trebalo da stupe zajedno na snagu jer se rasterećuje privreda, ali se mora obezbijediti i sigurnost javnih fondova.

Investitori

Dragica Ristić je istakla da je izražen i strah da će novi način oporezivanja stranih preduzeća dodatno demotivisati potencijalne investitore.

Ključni zahtjevi privrednika

- Vraćanje stopa doprinosa i poreza na nivo prije svjetske ekonomske krize
- Povećanje neoporezivog dijela plate do iznosa najniže zarade u RS
- Snižavanje broja novozaposlenih radnika kao uslova za umanjenje osnovice za porez na dobit
- Ukidanje poreza na nepokretnosti na proizvodne pogone

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik