Pogled na... - Bosna i Hercegovina

Otplatom duga do boljeg aranžmana s MMF-om

Prihodi budžeta RS za prva četiri mjeseca ove godine iznose 523 miliona KM i najveći rast s indeksom 109 izražen je u sektoru indirektnih poreza, potvrdio je danas Zoran Tegeltija, ministar finansija RS.

Istovremeno, kako je naglasio, RS je za prva četiri mjeseca servisirala 90 miliona KM više nego što se zadužila. Podsjetio je da je budžetom za 2015. godinu planiran suficit od 32 miliona KM i otplata što više dugovanja, kako bi ostvarili što povoljniji aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

"Kratkoročno zaduženje po osnovu trezorskih zapisa od 49,369 miliona KM će u cjelini biti servisirano u 2015. godini, jer je uzeto na kraći period od godine. Istovremeno, RS je za prva četiri mjeseca ove godine platila 65 miliona KM kratkoročnog duga, dugoročnog 133,227 miliona KM, odnosno po različitim osnovama 199,227 miliona KM", naveo je Tegeltija.

O ubiranju solidarnog poreza za poplavljena područja i u narednoj godini odlučiće Upravni odbor Fonda solidarnosti u petak, koji bi trebalo da sugeriše na izmjene važećeg zakona u toj oblasti, ukoliko ocijeni potrebu za tim. Na račune posebne namjene za poplavljena područja do 12. maja ove godine prikupljeno je 112.053.000 KM.

"Od ukupnog iznosa sredstava, najveći iznos je na Fondu solidarnosti, odnosno oko 94 miliona KM, na opštem deviznom računu je oko 3,5 miliona KM, a na računu za posebne namjene 14,5 miliona KM", rekao je Tegeltija.

Tegeltija je podsjetio i na sporazum sa Svjetskom bankom, koji BiH nije ratifikovala, odnosno Parlamentarna skupština BiH, napominjući da je SB zato izrazila bojazan da neće moći više ulaziti u aranžmane s BiH, ukoliko ne možemo garantovati da niko neće blokirati usaglašene aranžmane. Naredni sastanak s predstavnicima MMF-a planiran je za jun, dok na prethodnom na Jahorini, kako je Tegeltija naglasio, nije razgovarano o kreditima niti aranžmanu, te nije bilo ni saglasnosti o uvođenju diferencirane stope PDV-a, jer MMF smatra da je jedinstvena stopa efikasnija i da su s njom manje zloupotrebe, a veliki problem vide u izuzetno visokoj stopi nezaposlenosti i radu na crno.