Samo 2 posto poreznih dužnika platilo dug u cijelosti

Bez autora
May 25 2015

Država se voli onoliko koliko se plaća porez – na tragu je to poruke koju je ovih dana izrekao premijer Zoran Milanović, komentirajući odluku predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović kako da donira 1,17 milijuna kn iz kampanje, a da pri tome ne plati porez. A, koliko ju se kroz ne/plaćanje poreza ne/voli, država je pokazala u srpnju 2012., kada je objavljena prva u nizu lista srama objavljenih za mandata ove Vlade – listu poreznih dužnika. Popis je obuhvatio tvrtke, obrtnike i građane, ali i pojedina ministarstva i drugi državni 'subjekti'. Ukupni dug nastao u 20 godina, objavljeno je tada, premašivao je u jednom trenutku 51 mlrd. kuna. Osnivač i dopredsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa Davor Huić za (toliki) porezni dug kaže da nije sramota dužnika nego Porezne uprave.

Samo 2 posto poreznih dužnika platilo dug u cijelostiDržava se voli onoliko koliko se plaća porez – na tragu je to poruke koju je ovih dana izrekao premijer Zoran Milanović, komentirajući odluku predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović kako da donira 1,17 milijuna kn iz kampanje, a da pri tome ne plati porez.

A, koliko ju se kroz ne/plaćanje poreza ne/voli, država je pokazala u srpnju 2012., kada je objavljena prva u nizu lista srama objavljenih za mandata ove Vlade – listu poreznih dužnika. Popis je obuhvatio tvrtke, obrtnike i građane, ali i pojedina ministarstva i drugi državni 'subjekti'. Ukupni dug nastao u 20 godina, objavljeno je tada, premašivao je u jednom trenutku 51 mlrd. kuna.

Osnivač i dopredsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa Davor Huić za (toliki) porezni dug kaže da nije sramota dužnika nego Porezne uprave, piše Glas Slavonije.

- Građani se mogu zapitati kako je moguće da dug bude 50 mlrd. kuna, kako je moguće tolerirati toliki porezni dug. Radi se o stotinama i stotinama neuspješnih poduzeća koja i dalje posluju, kojima se gleda kroz prste kada je o plaćanju poreza riječ. To je lista srama Porezne uprave! Pravo je pitanje - kako porezni dug nastaje, kako se može tako nagomilati, znači li da se odabranim poreznim dužnicima gledalo kroz prste. To je golem prostor za korupciju jer to znači ako si dobar s pravim ljudima - ne moraš platiti, neuspješna si tvrtka, ali na takav način preživljavaš na tržištu - kaže Huić.

Nakon početnog javnog crvenjenja – stranica je od trenutka objave zbog golemog broja ulaza na nju više puta padala, neki su uspjeli dokazati otkud im novac, neki su se žalili, treći pak najavljivali tužbe. Na popisu dužnika našla su se tada 7124 poduzeća čija su ukupna dugovanja 15 milijardi, 13.066 obrtnika s dugom 4,4 mlrd., te 82.180 građana s dugom od deset mlrd. kn, ukupno 29,9 mlrd. kn poreznog duga.

Tadašnja šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec najavljivala je i druge mjere uvođenja reda u porezni sustav i odlučnu borbu protiv neplatiša. Za to što se porezni dug od 51 mlrd kn prethodnih godina nije spominjao prozivala je bivšu vladu te isticala da su na listi dužnika najvećim dijelom poduzetnici koji dugi niz godina nisu podmirivali svoje obveze, a da su istovremeno stjecali imovinu velike vrijednosti. Lista srama poreznih dužnika pred svojom je trećom godinom objave pa je pravo pitanje kakve je efekte polučila.

U Poreznoj upravi ističu da je od objave liste, od 31. srpnja 2012., u odnosu na listu objavljenu 30. travnja 2015. broj dužnika smanjen za 19.048, a ukupni dug za deset mlrd. kuna. Prema podacima Porezne, da li zbog objave liste ili možda ipak drugih mjera, već nakon tri mjeseca od njene objave, krajem listopada 2012., porezni dug smanjen je za 5,3 mlrd. kuna, a silaznu putanju ima sve do danas, kada je krajem travnja iznosio 21 mlrd kuna. I, dok je u tom vremenu porezni dug tvrtki i obrtnika u padu, porezni dug građana stalno raste i sada je 11,03 mlrd. kn. Davor Huić ne misli da je smanjenje za devet mlrd. kuna učinak liste.

- Rekao bih da je to posljedica što su brisali s liste propale tvrtke. Očito su se dobro potrudili da se dobije dojam kako je lista 'upalila'. Moj stav potvrđuje podatak da se dug građana nije smanjivao nego, dapače, rastao, a zato što se njih ne može obrisati kao propale tvrtke. Cijeli taj projekt je besmislen, a prava je istina da Porezna uprava ne radi svoj posao. Njihova je odgovornost da provedu poreznu politiku i naplate porez. Cijela ta priča nije moralno pitanje, nego pitanje funkcioniranja poreznog sustava, kaže Huić.

U Poreznoj upravi ističu da je od objave liste 31. srpnja 2012., pa do 19. svibnja 2015. s listi brisano 5968 poreznih obveznika jer su dug podmirili u cijelosti - 648,8 milijuna kuna.

- Kažu da je broj dužnika smanjen za 19.000, a dug za devet mlrd. kuna, no ne kažu na koji način je dug smanjen. Iz druge informacije saznajemo da je samo 650 mil. kuna naplaćeno pa je 6000 dužnika skinuto s popisa. Dakle, golema većina duga nije naplaćena, nego je dug brisan prema nekoj drugoj osnovi. Pretpostavljam da se radi o otvaranju predstečajnih i stečajnih postupaka. Je li tih 650 mil. kuna ili približno dva posto od početnih 30 mlrd. uspjeh ili neuspjeh? Na to pitanje mogli bismo odgovoriti kad bismo znali kakv bi rezultat bio bez objave liste. To, naravno, nije moguće, ali pomogli bi povjesni podaci o tempu naplate poreznog duga u vremenu prije objave liste. To nam Porezna ne otkriva, ali s obzirom na simboličnih dva posto za pretpostaviti je da ne može biti mnogo gora. Razlog više ovakvom zaključku leži u činjenici da efekt sramoćenja poreznih dužnika traje svega nekoliko dana nakon objave liste. Dakle, samo podmirenja duga neposredno po objavi liste možemo pripisati njenoj objavi. Jednom kad vas je netko pribio na stup srama ostajete obilježeni i to ne možete promijeniti ni na koji način, komentira Glasu Slavonije dostavljene podatke Porezne uprave ekonomski stručnjak Josip Budimir.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik