Hrvatskoj će za pet godina nedostajati energenata za pokretanje proizvodnje

Bez autora
May 26 2015

Pregovori HEP-a i japanskog Marubenija oko gradnje Plomina C kasne i neće biti ovjekovječeni ugovorom prije jeseni ove godine, gradnja HE Ombla kod Dubrovnika je na nikad dužem štapu, investicija termoelektrane na plin u Osijeku je također u povojima, a termoelektrani na ugljen u Pločama su se usprotivili građani. Kad je gradnja novih kapaciteta za proizvodnju električne energije u pitanju, nismo odmakli daleko, odnosno na istom smo mjestu kao i prije dvije, tri ili pet godina. Situacija je već sad vrlo alarmantna, jer do 2020. godine iz pogona mora izaći čak 1.200 MW snage instalirane u starim elektranama, pri čemu HEP ukupno raspolaže s 3.654 megavata kapaciteta. Pritom, u narednih će pet godina, s gospodarskim oporavkom, rasti i potražnja za energijom, pa računice kažu da će nam nedostajati, zapravo, ukupno oko dvije tisuće megavata proizvodnih kapaciteta.

Hrvatskoj će za pet godina nedostajati energenata za pokretanje proizvodnjePregovori HEP-a i japanskog Marubenija oko gradnje Plomina C kasne i neće biti ovjekovječeni ugovorom prije jeseni ove godine, gradnja HE Ombla kod Dubrovnika je na nikad dužem štapu, investicija termoelektrane na plin u Osijeku je također u povojima, a termoelektrani na ugljen u Pločama su se usprotivili građani. Kad je gradnja novih kapaciteta za proizvodnju električne energije u pitanju, nismo odmakli daleko, odnosno na istom smo mjestu kao i prije dvije, tri ili pet godina.

Situacija je već sad vrlo alarmantna, jer do 2020. godine iz pogona mora izaći čak 1.200 MW snage instalirane u starim elektranama, pri čemu HEP ukupno raspolaže s 3.654 megavata kapaciteta. Pritom, u narednih će pet godina, s gospodarskim oporavkom, rasti i potražnja za energijom, pa računice kažu da će nam nedostajati, zapravo, ukupno oko dvije tisuće megavata proizvodnih kapaciteta. Čak i da 2019. godine uspijemo u pogon pustiti Plomin C, što je malo vjerojatno, njegova će snaga iznositi 500 megavata, koliko bi trebala imati i elektrana na plin u Osijeku, velika investicija ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka. Uz sve dosadašnje »odbijenice« koje je dobila od stručnjaka za bioraznolikost, teško se dotad može očekivati i HE Ombla u pogonu, pri čemu bi njezin kapacitet bio niti 65 MW. Drugim riječima, sve skupa, čak i ako se realizira na vrijeme – neće biti dovoljno da nadomjesti 1.200 MW elektrana koje u narednih pet godina moraju prestati s radom, plus još oko tisuću megavata, koliko će nam novih kapaciteta trebati na račun povećane potrošnje. Ilustrativno, treba nam novih kapaciteta snage četiri Plomina C, piše Novi list.

- Spriječe li referendumi i gradnju plominske ili osječke elektrane, u 2020. godini će Hrvatska imati samo Plomin 2, dva bloka u TE-TO Zagreb, dva manja bloka u EL-TO Zagreb te novi blok TE Sisak. Zbog novih normi, odnosno graničnih vrijednosti emisija štetnih plinova, s prvim danom 2018. godine s radom moraju prestati TE Sisak i Rijeka, Plomin 1, TE-TO Osijek i još neki, manji – ugasit će se ukupno 1.200 MW«, upozorava u »HEP-ovom vjesniku« energetičar Marijan Kalea, pitajući se kako ćemo, s kojim novcem, domaću izgubljenu proizvodnju nadoknaditi uvozom.

- Jesmo li svjesni da je već danas prekasno za izvršnu odluku o bezuvjetnom početku izgradnje jedne nove velike termoelektrane – u Plominu, Pločama, Slavonskom Brodu, Osijeku ili negdje drugdje. Takva je elektrana već trebala biti u pogonu, a ne tek pred mogućom izgradnjom!, ističe Kalea, napominjući kako je Zakon o strateškim investicijama ubrzao donošenje odluka i dozvola, no to nije dovoljno.

Osvrće se i na zagovaratelje kapaciteta na obnovljive izvore energije, sunce i vjetar, koji ističu da smo prema instaliranoj snazi elektrana na obnovljive izvore energije, po stanovniku, među posljednjima u Europi. Isto je i kad su elektrane na ugljen u pitanju, kaže energetičar. Imamo, daje računicu, TE Plomin 1 i 2, ukupne snage oko 300 tisuća kilovatsata, i 4,3 milijuna stanovnika, što znači 70 vata po stanovniku. Njemačka ima 49 termoelektrana na ugljen snage 41 tisuću megavata i 80,6 milijuna stanovnika, znači 510 vata po stanovniku. Samo su u prošloj godini uvezli 850 milijuna tona kamenog ugljena, Hrvatska oko milijun.

»Najnovija« HEP-ova elektrana, ujedno jedina od temelja sagrađena od početka hrvatske neovisnosti, jest hidroelektrana Lešće, snage 42 megavata, nakon pet godina gradnje puštena u pogon prije pet godina. Njena proizvodnja danas čini niti dva posto od ukupne domaće proizvodnje električne energije u 26 HEP-ovih hidroelektrana i sedam termoelektrana. Osim Lešća, nije izgrađena niti jedna druga hidroelektrana ili termoelektrana, već se radi samo na nadogradnji i rekonstrukciji starih. TE Rijeka ima gotovo 40 godina i, kažu podaci otprije dvije godine, proizvodi svega 40 GWh električne energije, što je niti pola posto od ukupne domaće proizvodnje. »Najnovija« je naša termoelektrana TE Plomin 2, zapravo stara petnaest godina, dok će 46-godišnji Plomin 1, jednako kao i Rijeka, kroz koju godinu morati izaći iz pogona.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik