ERS neće dodatno dizati cijenu struje privredi

Bez autora
Jun 22 2015

Nadzorni odbor Mješovitog holdinga "Elektroprivreda RS" (ERS) donio je na prijedlog uprave preduzeća odluku da ne bude iskorišćeno pravo na uvećanje cijene struje za industrijske kupce u sistemu rezervnog snabdijevanja za deset, odnosno 20 odsto. Smatraju se konačnim tarifni stavovi za snabdijevanje industrijskih kupaca na naponskom nivou 110, 35 i deset kilovolti, koje je na bazi regulisanih cijena energije za javno snabdijevanje i korišćenja prenosne i distributivne mreže iskazala i objavila Regulatorna komisija za energetiku RS, istakli su u ERS. Pravilnik o snabdijevanju kvalifikovanih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača daje pravo preduzećima iz sistema ERS da uvećaju cijenu energije do deset odsto u toku prva dva mjeseca korišćenja ove usluge, odnosno do 20 procenata nakon isteka perioda od dva mjeseca. Preduzeća iz sastava ERS su se, međutim, tokom tarifnog postupka izjasnila da neće iskoristiti pravo na dodatno uvećanje cijene energije za rezervno snabdijevanje u odnosu na regulisane cijene za javno snabdijevanje.

ERS neće dodatno dizati cijenu struje privrediNadzorni odbor Mješovitog holdinga "Elektroprivreda RS" (ERS) donio je na prijedlog uprave preduzeća odluku da ne bude iskorišćeno pravo na uvećanje cijene struje za industrijske kupce u sistemu rezervnog snabdijevanja za deset, odnosno 20 odsto.

- Smatraju se konačnim tarifni stavovi za snabdijevanje industrijskih kupaca na naponskom nivou 110, 35 i deset kilovolti, koje je na bazi regulisanih cijena energije za javno snabdijevanje i korišćenja prenosne i distributivne mreže iskazala i objavila Regulatorna komisija za energetiku RS - istakli su u ERS.

Industrijski kupci

Pravilnik o snabdijevanju kvalifikovanih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača daje pravo preduzećima iz sistema ERS da uvećaju cijenu energije do deset odsto u toku prva dva mjeseca korišćenja ove usluge, odnosno do 20 procenata nakon isteka perioda od dva mjeseca. Preduzeća iz sastava ERS su se, međutim, tokom tarifnog postupka izjasnila da neće iskoristiti pravo na dodatno uvećanje cijene energije za rezervno snabdijevanje u odnosu na regulisane cijene za javno snabdijevanje.

U ERS ističu da je prosječna cijena za industrijske kupce u periodu između dva tarifna postupka usljed promjene profila potrošnje kupaca značajno smanjena u odnosu na odobrenu cijenu iz 2009. godine.

- Smanjenje cijena je posebno izraženo kod kategorija potrošnje na naponskom nivou 110 i 35 kilovolti gdje su prosječne cijene, kroz povećanje tarifnih stavova u okončanom tarifnom postupku, praktično ponovo vraćene na nivo koji je odobren 2009. godine. To znači da za ovu kategoriju i nema povećanja cijena u odnosu na odobrene 2009. godine. Prosječno povećanje cijene električne energije za industrijske kupce u odnosu na odobrene u prethodnom tarifnom postupku za kategoriju potrošnje na naponskom nivou 35 kilovolti iznosi 1,9 odsto, a za deset kilovolti 8,1 odsto, dok je za kategoriju 110 kilovolti odobrena prosječna cijena na istom nivou - pojasnili su u ERS.

Cijena rezervnog snabdijevanja za industrijske kupce sastoji se od dvije komponente - cijene energije i cijene korišćenja prenosne i distributivne mreže. Osnov za utvrđivanje cijene energije je cijena energije za javno snabdijevanje, koju je regulisala Regulatorna komisija za energetiku RS i koja od 1. jula 2015. godine iznosi 6,00 feninga po kilovat-času umjesto dosadašnjih 5,41 fening po kilovat-času. Cijenu struje za javno snabdijevanje utvrđuje Regulatorna komisija za energetiku. Ona je odlukom od 11. juna 2015. godine predvidjela prosječno povećanje cijena za kupce u sistemu javnog snabdijevanja za 8,1 odsto.

- Pri tome, prosječno povećanje cijena za kupce iz kategorije domaćinstva iznosi 9,4 odsto. Za komercijalne kupce iz druge i treće tarifne grupe za kategoriju potrošnje na naponskom nivou 0,4 kilovolti cijene su ostale nepromijenjene u odnosu na cijene iz prethodnog tarifnog postupka. Bitno je naglasiti da ove dvije grupe obuhvataju 92 odsto svih komercijalnih kupaca iz kategorije ostala potrošnja na niskom naponu - istakli su u ERS.

U ERS navode da na iznos prosječnih cijena električne energije za kupce u RS, pored jediničnih cijena po tarifnim elementima, značajno utiče i struktura bilansa potrošnje - učešće pojedinih kategorija potrošnje u ukupnoj potrošnji i učešće pojedinih obračunskih elemenata u ukupnim računima.

- Promjenom strukture potrošnje i primjenom istih tarifnih stavova u periodu od 2010. do 2014. godine došlo je do smanjenja prosječne cijene, što je direktno uticalo na umanjenje ostvarenog prihoda ERS sa jedne strane i na smanjenje troškova za utrošenu električnu energiju za krajnje kupce sa druge strane. Usljed toga odobrena prosječna cijena u 2015. godini je za 3,1 odsto veća od odobrene prosječne cijene u 2010. godini - pojasnili su u ERS.

Uticaj viših cijena

Analiza koju je napravila ERS pokazala je da poskupljenje struje za domaćinstva od prosječnih 9,4 odsto znači da će kupac iz ove kategorije u prosjeku mjesečno za utrošenu električnu energiju više plaćati 3,29, odnosno 3,85 KM sa PDV-om. Kada su u pitanju industrijski kupci, analiza cijena je pokazala da bez obzira na povećanje koje je različito po kategorijama potrošnje cijena struje u Srpskoj i dalje najniža u okruženju.

ERS je analizirala i uticaj promjene cijene električne energije na cijene proizvoda i usluga. Godišnji troškovi struje u ukupnim troškovima industrijskih kupaca kreću se između 0,5 odsto i četiri odsto.

- Za karakteristične kupce, u zavisnosti od vrste djelatnosti koju obavljaju, učešće troškova električne energije iznosi u konditorskoj industriji 0,5 odsto, industriji obuće 0,9 odsto, preradi drveta 2,9 odsto, preradi mlijeka 0,7 odsto, preradi papira 3,6 odsto, a pekarskoj industriji 1,3 odsto - navedeno je u analizi ERS.

Cijena za male komercijalne kupce poput zanatskih, trgovačkih, administrativnih, ugostiteljskih i drugih objekata slične namjene ostale su nepromijenjene u odnosu na prethodni tarifni postupak. Time je razlika između cijena za kupce iz ove kategorije i cijena za domaćinstva dodatno umanjena. U ovu grupu kupaca ubraja se 92 odsto svih kupaca iz kategorije ostala potrošnja na niskom naponu.

- S obzirom na nivo cijena za industrijske kupce u odnosu na konkurenciju u okruženju, učešće troškova električne energije u ukupnim troškovima ovih kupaca i na to da za veliku većinu komercijalnih kupaca ne dolazi do promjene cijene struje, nije realno očekivati rast cijena proizvoda i usluga u ovim sektorima usljed promjene cijene struje - istakli su u ERS.

Regulatorna komisija za energetiku RS je 11. juna 2015. godine donijela odluke o cijeni energije za javno snabdijevanje, utvrđivanju tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema i tarifnim stavovima za javno snabdijevanje koje bi trebalo da budu primjenjivane od 1. jula 2015. godine.

- Preduzećima iz sastava ERS odobren je povećan prihod od prodaje kupcima u Srpskoj za 35,07 miliona KM, pri čemu je prosječna prodajna cijena 12,71 fening po kilovat-času, dok je u prethodnom tarifnom postupku 2010. godine odobrena prosječna prodajna cijena od 12,33 feninga po kilovat-času - naveli su u ERS.

Kada je u pitanju struktura povećanih troškova koje je priznala Regulatorna komisija za energetiku i na bazi kojih je utvrđeno povećanje prihoda od kupaca najveći iznos od 16,4 miliona KM odnosi se na troškove amortizacije, povrata na kapital i održavanja osnovnih sredstava nabavljenih između dva tarifna postupka. Na troškove naknade za korišćenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije, koja se od juna 2014. godine uplaćuje u Fond solidarnosti RS, odnosi se 14,6 miliona, na troškove dostave računa za utrošenu struju putem "Pošta Srpske" 2,6 miliona, a na troškove energenata, rekultivacije i eksproprijacije u termoelektranama 1,4 miliona KM.

- Dodatni troškovi naknade za korišćenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije uvedeni su na osnovu Zakona o naknadama za korišćenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije i uplaćuju se u Fond solidarnosti RS s ciljem saniranja posljedica poplava. Dodatni troškovi po tom osnovu na bazi godišnjeg bilansa električne energije iznose 22,15 miliona KM od čega kupci u Srpskoj pokrivaju 14,59 miliona, a ostatak se nadoknađuje od prodaje kupcima u inostranstvu - objasnili su u ERS.

Dodali su da su troškovi dostave računa za utrošenu struju putem "Pošta Srpske" uvedeni na osnovu Zakona o poštanskim uslugama RS počevši od 2013. godine. Tim zakonom distributivna preduzeća su obavezana da vrše dostavu računa putem "Pošta Srpske" umjesto da ih dijele njihovi radnici, što je prouzrokovalo dodatni godišnji trošak od 2,6 miliona KM.

U ERS su podsjetili da u skladu sa međunarodnim obavezama, koje je BiH preuzela Ugovorom o uspostavljanju energetske zajednice Jugoistočne Evrope, svi kupci struje od 1. januara 2015. godine imaju status kvalifikovanog i mogu odabrati snabdjevača na slobodnom tržištu. Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) donijela je u junu 2006. godine odluku o obimu, uslovima i vremenskom rasporedu otvaranja tržišta u BiH. Ona je izmijenjena u septembru 2009. kada je trajanje prelaznog perioda produženo do 1. januara 2015. godine. Regulatorna komisija za energetiku RS je krajem 2014. godine donijela Pravilnik o snabdijevanju kvalifikovanih kupaca električne energije i postupku promjene snabdjevača, kojim je propisan način snabdijevanja kupaca na tržištu električne energije u RS nakon 1. januara 2015. godine, te način formiranja cijene električne energije za kupce koji se snabdijevaju u sistemu javnog i rezervnog snabdijevanja.

- Domaćinstva i mali komercijalni kupci i dalje imaju pravo da se snabdijevaju po regulisanim cijenama u okviru usluge javnog snabdijevanja, ukoliko ne odaberu snabdjevača na tržištu. Industrijski kupci na naponskom nivou 110, 35 i 10 kilovolti su obavezni da odaberu snabdjevača na slobodnom tržištu pri čemu imaju pravo na uslugu rezervnog snabdijevanja ukoliko ne odaberu snabdjevača na tržištu - istakli su u ERS i dodali da ulogu rezervnog snabdjevača imaju distributivna preduzeća iz sistema ERS.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik