Svetska banka odobrila program za Srbiju

Bez autora
Jun 24 2015

Odbor izvršnih direktora grupacije Svetske banke odobrio je program podrške Srbiji od 2015. do 2019. godine vredan 2,1 milijardu dolara, saopštila je ta banka.Kako se navodi u saopštenju, programom za Srbiju se predlaže davanje zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu do 1,6 milijardi dolara i finansiranje Međunarodne finansijske korporacije (IFC) u iznosu do 600 miliona dolara.

Svetska banka odobrila program za SrbijuOdbor izvršnih direktora grupacije Svetske banke odobrio je program podrške Srbiji od 2015. do 2019. godine vredan 2,1 milijardu dolara, saopštila je ta banka.

Kako se navodi u saopštenju, programom za Srbiju se predlaže davanje zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu do 1,6 milijardi dolara i finansiranje Međunarodne finansijske korporacije (IFC) u iznosu do 600 miliona dolara.

"U narednih pet godina ovim sredstvima Svetska banka želi da podrži razvoj konkurentne i inkluzivne privrede u Srbiji i, kroz to, pridruživanje zemlje Evropskoj uniji (EU)", navodi se u saopštenju.

Odbor izvršnih direktora pozdravio je konstantan napredak Srbije u sprovođenju strukturnih reformi koje doprinose makroekonomskoj održivosti i stvaraju tržišnu privredu koja je konkurentna, navodi se i dodaje da postoji jaka posvećenost Vlade Srbije tim reformama, koje je odavno trebalo sprovesti.

"Srbija ima istorijsku priliku da ubrza reforme i svoj put ka prosperitetu i integraciji sa EU. Verujemo da će sadašnja posvećenost reformama pomoći vraćanju privrednog rasta, koji je ključ smanjenja siromaštva, jer od njega u Srbiji najveće koristi imaju siromašni", rekao je direktor Kancelarija Svetske banke u Srbiji Toni Verhejen.

Dodao je i da posebnu pažnju treba posvetiti kreiranju šansi za zapošljavanje marginalizovanih grupa i nekvalifikovanih radnika, kako bi i oni od rasta mogli da imaju koristi.

Svetska banka će kroz program za Srbiju posebno podržati napore za unapređenje efikasnosti u upravljanju javnim finansijama, zatim za unapređenje mogućnosti državne administracije da sprovede reforme i pruža javne usluge, te na pronalaženju rešenja za više od 500 državnih i društvenih preduzeća i bolje poslovanje preduzeća za puteve i komunalnih preduzeća.

"Stvaranje efikasnog javnog sektora koji pomaže privatne investicije i pruža dobre usluge i firmama i građanima jeste ključni uslov za privredni rast i bolji život građana u Srbiji", rekao je Verhejen.

Drugi prioritet je rast privatnog sektora i uključenje što većeg broja ljudi u rad privrede, navodi se saopštenju i dodaje da će u okviru toga Grupa Svetske banke podržati napore Vlade da se popravi poslovna klima, da se napravi transparentan i efikasan sistem koji se odnosi na zemljište i nekretnine i da se izgrade kvalitetne infrastrukturne mreže, a IFC i Multilateralna agencija za osiguranje investicija (MIGA) će podržati razvoj privatnog sektora.

Svetska banka trenutno u Srbiji finansira osam projekata ukupne vrednosti 1,2 milijarde dolara, dok IFC ima portfolio vredan 417 miliona dolara za 25 projekata, a MIGA trenutno podržava sedam projekata u vrednosti od 860 miliona dolara.

U Ministarstvu finansija RTS nije dobio odgovor koliko je od tog novca Srbija spremna i sposobna da povuče, ali je ministar privrede Željko Sertić rekao da već postoje neki projekti.

"Imamo projekte zajedno sa Svetskom bankom, neki projekti su već napisani, neki će se odobravati u narednom periodu, jedan deo su i bespovratna sredstva. Nama je važno da je to odobreno i da imamo paket u kome sada možemo da preciziramo vrlo jasno šta je to što preuzimamo da radimo, šta su merila i vreme u kome ćemo ispunjavati određene stvari koje su nama važne za podršku razvoja naše države", rekao je ministar Sertić.

Ekonomista Nenad Gujaničić ističe da mnoge kreditne linije do sada nismo uspeli da povučemo.

"Nažalost, mi u bližoj prošlosti nismo uspeli da povučemo mnoge kreditne linije, naročito one namenske, što bi bilo dobro iz prostog razloga što nam oni kakave-takve uslove nameću i mi sami teško da bismo mogli da to efikasno koristimo", rekao je ekonomista Nenad Gujaničić.

Dodaje da, u svakom slučaju, postoje striktni kriterijumi koje treba ispuniti, tehničke i finansijske prirode.

"Odnosno, da se radi na način kako bi trebalo, a ne kako mi radimo svih ovih godina", rekao je Gujaničić.

I dok na jednoj strani treba savladati često komplikovane uslove kreditora, na drugoj strani, upozoravaju stručnjaci, mora se voditi računa i o tome da smo već prezadužena država i da samo za kamate godišnje dajemo milijardu evra.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik