BiH sa zemljama regije ulazi u investicijski ciklus EU

Bez autora
Jun 28 2015

Na poziv komesara za susjedsku politiku i pregovore o proširenju EU Johannesa Hahna i evropske komesarke za transport Violete Bulc ministri komunikacija i prometa šest zemalja zapadnog Balkana učestvovali su 22. juna na Konferenciji o evropskoj transportnoj infrastrukturi u Rigi.Ovaj ministarski sastanak je održan dva mjeseca nakon sporazuma o definisanju proširenja tzv. Core network (Glavna mreža) u zemljama Zapadnog Balkana, potpisanog u Briselu, odnosno dva mjeseca prije narednog WB6 susreta premijera koji će biti održan u avgustu u Beču.

BiH sa zemljama regije ulazi u investicijski ciklus EUNa poziv komesara za susjedsku politiku i pregovore o proširenju EU Johannesa Hahna i evropske komesarke za transport Violete Bulc ministri komunikacija i prometa šest zemalja zapadnog Balkana učestvovali su 22. juna na Konferenciji o evropskoj transportnoj infrastrukturi u Rigi.

Ovaj ministarski sastanak je održan dva mjeseca nakon sporazuma o definisanju proširenja tzv. Core network (Glavna mreža) u zemljama Zapadnog Balkana, potpisanog u Briselu, odnosno dva mjeseca prije narednog WB6 susreta premijera koji će biti održan u avgustu u Beču.

Na pomenutom Bečkom samitu bi onda trebali definirani zajednički projekti za infrastrukturni razvoj zapadnog Balkana i unapređenje transporta, drumskog i željezničkog prevoza. Inače, ovaj samit najavljen je još prošle godine na Berlinskom sastanku za zapadni Balkan čiji je domaćin bila njemačka kancelarka Angela Merkel.

Spisak projekata osnovne mreže

Na pomenutom sastanku u Rigi, na kojoj su postignuti važni koraci naprijed u cijelom ovom procesu, istaknuto je kako je u naredna dva mjeseca potrebno pripremiti ključne prioritetne infrastrukturne projekte, koji će se najprije fokusirati na vremenski horizont do 2020. Godinu. Vremenski horizont do 2030. god. predstavlja odrednicu do kada bi trebalo da bude izgrađena glavna saobraćajna mreža u regionu Zapadnog Balkana, koja će ga pozicionirati u okviru Trans-evropske transportne mreže

- Unaprjeđenje povezanosti zemalja Zapadnog Balkana međusobno, kao i sa EU, ključni je faktor za povećanje konkurentnosti regiona i podsticanje rasta i zapošljavanja. U skladu sa tim, očekivanja Evropske Unije su da se na bazi ustanovljene SEETO sveobuhvatne mreže postigne Sporazum o glavnoj regionalnoj mreži za Zapadni Balkan (Core network), čime će biti definisan pristup za određivanje prioritetnih projekata, na Glavnoj mreži koja povezuje prijestonice zemalja Zapadnog Balkana, glavne ekonomske centre i veće luke, navedeno je na sastanku u Rigi.

Ministar saobraćaja i komunikacija BiH Slavko Matanović rekao nam je kako je delegacija koju je on predvodio izvijestila evropsku komesarku te prisutne delegate evropskog parlamenta i kolege ministre o progresu koji je u proteklom periodu napravljen ka izradi krovnih dokumenata, uspostavljanju nacionalnog komiteta za investicije, te kompletiranju projektne dokumentacije na konkretnim putnim i željezničkim dionicama na Koridoru Vc, te mostovima na rijeci Savi (Gradiška i Svilaj).

- Ova prioretna grupa projekta ući će u investicioni ciklus podržan od EU sa rokom završenja do 2020. godine. Na konferenciji su definirani i drugi infrastrukturni projekti koji će se moći kandidirati za finansiranje iz evropskih finansijskih institucija u period do 2030. godine. Ministar je takođe održao bilateralne razgovore sa predstavnicima susjednih zemalja, te Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj – rekao je ministar Matanović.

Matanović: BiH je izradila propise

Potvrdio je da su, osim dionice koridora 5C koja prolazi kroz BiH, zatim cestovne trase Bosanska Gradiška - Banja Luka - Lašva - Travnik, željezničke pruge Bosanski Šamac - Sarajevo - Mostar - Čapljina, modernizacije Aerodroma Sarajevo te plovnog puta rijeke Save, na pomenutom sastanku u "osnovnu mrežu" projekata ušle su još dvije dionice.

Riječ je o trasi Jadransko-jonskog autoputa koja ide kroz BiH dužinom od 110 kilometara, kao i pruzi Banja Luka - Doboj - Tuzla - Brčko.

Evropska komesarka Bulc je na ovom sastanku rekla da‚ “ako saobraćaj ne funkcioniše, ne funkcioniše ništa”.

Bulc je pozvala zemlje zapadnog Balkana da podrže i svojim aktivnostima doprinesu radu na budućem sporazumu za saobraćajnu zajednicu regije.

Ministar saobraćaja i pomorstva Crne Gore Ivan Brajović naveo da su projekti u okviru Ruta 1, 2 i 4 (granica sa Hrvatskom–granica sa Albanijom (primorska varijanta jadransko-jonskog autoputa), pruga koja povezuje Podgoricu i Tiranu, Luka Bar – Podgorica–granica sa Srbijom), koji se odnose na putnu i željezničku infrastrukturu apsolutni prioritet za njegovo Ministarstvi i Vladu Crne Gore u narednom periodu.

Brajović: Crnogorski ministar     

- Poseban značaj ovakve prioritizacije ogleda se kroz produženje ključnih Trans-evropskih koridora na region Zapadnog Balkana, a to su: Orijent – istočni Mediteran; Mediteranski i Rajna – Dunav, od kojih dva prolaze kroz Crnu Goru – rekao je on.

Makedonski ministar saobraćaja i komunikacija Vlado Misajlovski predstavio je u Rigi infrastrukturne projekte koje realizira makedonska Vlada, u odnosu na koridore 8 i 10, kao i jačanje veza sa regijom i zemljama EU.

- Makedonija je ušla u investicioni ciklus cesta i željezničke infrastrukture. Trenutno, radovi su intenzivni na Koridoru 10. U međuvremenu traje rekonstrukcija autoputa koji povezuje Veles i Skoplje, a u kratkom vremenskom periodu počet će i rekonstrukcija autoceste Smokvica-Gevgelija početi, tako da ćemo imati moderan autoput koji će predstavljati tranzitne veze od sjevera prema jugu i obratno - naglasio Misajlovski.

Misajlovski: Intenzivni radovi u Makedoniji

Inače, evropski komesar Hahn je na jednom od prethodnih susreta sa premijerima zapadnog Balkana izjavio da će već u ovoj godini za države zapadnog Balkana, među kojima je i BiH, biti dostupno 130 miliona eura iz IPA II paketa. Uz opasku da su evropski fondovi ograničeni, zbog čega će se, kako kaže, svaki euro morati pametno trošiti, Hahn je napomenuo da će ključnu ulogu u ovom procesu imati predstavnici vlasti na nacionalnom nivou, odnosno njihovi ministri finansija.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik