Od ulaska u EU uvoz jeftinih sireva veći 200 milijuna kn

Bez autora
Jul 02 2015

Litra domaćeg trajnog mlijeka na akciji za 3,65 kuna i sve više proizvoda domaćih proizvođača u privatnim markama trgovaca trenutačno su jedini odgovor hrvatske mljekarske industrije na eskalaciju uvoza iz EU, pogotovo sireva, kojih je uvoz u 2014. naspram uvoza iz pretpristupne 2012. skočio čak 61%, dok je ukupna proizvodnja mliječnih proizvoda u Hrvatskoj manja 17%. Za kilogram, primjerice, edamera, samo mlijeka treba 9 litara, za što hrvatskim farmerima uz otkupnu cijenu od 2,55 kn/l (podaci EK) treba platiti 23 kune. Prosječna cijena litre mlijeka u EU je pak 2,36 kuna, što znači da bez troškova proizvodnje, radnika, distribucije... za kilogram edamera treba mlijeka za 21 kunu, no trgovački lanci na tzv. spotovima (burzama roba) polutvrde sireve koje uvoze u Hrvatsku kupuju i za manje od 19 kn/kg, jeftinije nego što je za njega plaćeno mlijeko. Zakupljuju i cijele tvornice pa skuplji domaći sir, koji ni na akcijama ne pada niže od 39 kuna, gubi utrku s galopirajućim uvozom s unutarnjeg tržišta na kojemu se od rusko-ukrajinske krize i ruskog embarga, a potom i ukidanja mliječnih kvota od travnja 2015., ne biraju sredstva kako bi se mliječni proizvodi, sirevi, maslac i mlijeko velikih proizvođača iz EU plasirali negdje drugdje.

Litra domaćeg trajnog mlijeka na akciji za 3,65 kuna i sve više proizvoda domaćih proizvođača u privatnim markama trgovaca trenutačno su jedini odgovor hrvatske mljekarske industrije na eskalaciju uvoza iz EU, pogotovo sireva, kojih je uvoz u 2014. naspram uvoza iz pretpristupne 2012. skočio čak 61%, dok je ukupna proizvodnja mliječnih proizvoda u Hrvatskoj manja 17%. Za kilogram, primjerice, edamera, samo mlijeka treba 9 litara, za što hrvatskim farmerima uz otkupnu cijenu od 2,55 kn/l (podaci EK) treba platiti 23 kune.

Sir i maslac bez kontrole

Prosječna cijena litre mlijeka u EU je pak 2,36 kuna, što znači da bez troškova proizvodnje, radnika, distribucije... za kilogram edamera treba mlijeka za 21 kunu, no trgovački lanci na tzv. spotovima (burzama roba) polutvrde sireve koje uvoze u Hrvatsku kupuju i za manje od 19 kn/kg, jeftinije nego što je za njega plaćeno mlijeko. Zakupljuju i cijele tvornice pa skuplji domaći sir, koji ni na akcijama ne pada niže od 39 kuna, gubi utrku s galopirajućim uvozom s unutarnjeg tržišta na kojemu se od rusko-ukrajinske krize i ruskog embarga, a potom i ukidanja mliječnih kvota od travnja 2015., ne biraju sredstva kako bi se mliječni proizvodi, sirevi, maslac i mlijeko velikih proizvođača iz EU plasirali negdje drugdje. Prema podacima Croatiastočara, u odnosu na pretpristupnu 2012., uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz EU lani smo tako gotovo podvostručili. Uvoz je količinski rastao sa 77,4 na 153,2 tisuće tona ili 98%, a vrijednosno sa 85,7 na 144,2 mil. eura, što je 68% više. Gotovo smo udvostručili i uvoz maslaca, sa 1,5 na 2,7 tisuća tona, a sireva sa 10,7 na 17,3 tisuće tona, odnosno sa 36 na 61 mil. eura ili 470 mil. kuna. Potrošače, čija je kupovna moć ionako 41% manja od prosjeka EU, to ne zanima – prioritet je kupovati što jeftinije. S druge strane, u domaćem mliječnom sektoru, koji zajedno s farmerima zapošljava 30 tisuća ljudi, od početka godine još je dramatičnije. Samo u prva tri mjeseca 2015. uvezli smo 4,1 tisuće tona sireva, 129% više nego u prva tri mjeseca 2013., uoči ulaska u EU, a od toga najpopularniji sirevi u Hrvata – ementaler, edamer, gauda – čine 2,2 tisuće tona, 188% više nego u spomenutom razdoblju te 146% više nego lani u prva tri mjeseca.

Vremena sve manje

Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže kako trendovi na kineskom i ruskom tržištu dodatno zaoštravaju situaciju oko tržišnih poremećaja u EU, gdje je mliječna industrija najveći svjetski izvoznik. Kineski uvoz maslaca u prva četiri mjeseca 2015. pao je za više od 40, a punomasnog mlijeka za više od 50 posto. U Rusiji je pak uvoz maslaca niži više od 70, a sireva više od 60 posto, što se i te kako odražava na malo i nezaštićeno hrvatsko tržište, na kojemu su ulazak u EU, visok trend uvoza finalnih proizvoda i niska kupovna moć uzrokovali i deflaciju koja neprekidno traje od ljeta 2013.

Rašeljka Maras, direktorica Udruge prerađivača i proizvođača mlijeka CroMilk, kaže kako najavljeno ukidanje povratne naknade za mliječnu ambalažu od idućeg mjeseca, koja je industriji bila tek prolazna stavka, neće puno pomoći mliječnom sektoru koji, da bi opstao, mora smanjiti troškove proizvodnje, a povećati proizvodnost, konkurentnost te izvoz na unutarnje i treća tržišta. Ne samo da u ovome trenutku u Hrvatskoj nisu osigurani nikakvi preduvjeti za zaštitu domaće poljoprivredne proizvodnje, počevši od domaćih farmera koje “guše” kamatne stope na kredite od vrtoglavih 8,5% (kolege u ostalim zemljama članicama EU ugovaraju 1,5%) – pitanje je i nepovoljna tržišna pozicija domaćih robnih marki i proizvoda u odnosu na uvozne.

– Ono što bi sada imalo utjecaj na domaći mljekarski sektor jest hitna aktivacija članka 37. Pristupnog ugovora s EU, na što Hrvatska ima pravo do 1. srpnja 2016., a podrazumijeva poduzimanje zaštitnih mjera u svrhu popravljanja stanja i prilagodbe tog sektora gospodarstvu unutarnjeg tržišta. Iako je vremena sve manje, još uvijek ga je dovoljno da se nešto napravi, i za farmere i za industriju – tvrdi Maras te ističe kako u tom smjeru razgovaraju s Ministarstvom poljoprivrede.

– Niz je, naime, mjera kojima država može poduzeti – spuštanjem PDV-a na poljoprivrednu proizvodnju (slovenski farmer, primjerice, plaća samo 11% PDV-a na ulazne troškove), redovitim i transparentnim isplaćivanjem potpora, povećanjem broja mliječnih krava kroz subvencioniranu nabavu junica, reprogramom nepovoljnih kredita farmerima putem komercijalnih banaka u HBOR-a, konačnim donošenjem dugoročne strategije poljoprivredne proizvodnje, koja mora biti nacionalni interes, edukacijom farmera te zaštitom domaće proizvodnje od uvoznih lobija – kazala je Maras.

S članicama Unije u deficitu za 485 milijuna eura

Negativna uvozno-izvozna bilanca RH u robnoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s članicama EU lani je iznosila 485 mil. eura, što je 41% više u odnosu na pretpristupnu 2012. Tzv. unutarnji uvoz u 2014. iznosio je 557 mil., 48% više, a izvoz 72 mil. eura.Uvoz svih vrsta mesa iznosio je 120,5 tisuća tona, 52% više nego 2012., mesnih proizvoda 20%. Samo goveđeg mesa uvezli smo 84% više, a jaja i proizvoda od jaja 361% više.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik