U fokusu - Bosna i Hercegovina

BiH mora agresivno razvijati privatni sektor

Bosna i Hercegovina je bogata zemlja. Ona jeste bogata, ali nije još prosperitetna. Ova zemlja je blagoslovljena prirodnim resursima, obrazovanim ljudima i zapanjujućim pejzažima - uz to je i vrata do vrata sa 500-milionskim tržištem! No, BiH se ipak bori da te prednosti pretvori u stvarni i sveobuhvatni napredak sa što više radnih mjesta i boljim prihodima.

Jedan od osnovnih problema pri tome je neusklađenost između potreba industrije sa kvalitetom i vještinama radne snage. Bh. kompanije često se žale da ne mogu naći radnike s odgovarajućim vještinama za rad na složenim mašinerijama ili pak za upravljanje sofisticiranim proizvodnim procesima. Stručne škole u BiH ne obučavaju dovoljno kvalificiranu radnu snagu koju traži moderna industrija. Često se govori kako nema nezaposlenih inžinjera ili istraživača u BiH. Zapravo, nema ih ni približno dovoljno.

Rigidnost zakona

USAID je sa svojim partnerima pomogao da se apostrofira ovaj nesklad time što smo podržali kreiranje novih platformi koje okupljaju lokalne firme, škole i zavode za zapošljavanje. No, potrebno je mnogo više. Obrazovni sistem treba depolitizirati i fokusirati na vještine potrebne mladima za uspješno obavljanje radnih zadataka. Uz to, zakoni koji uređuju radne odnose trebaju se modernizirate i harmonizirati kako bi se omogućila bolja mobilnost radne snage. Kapital se kreće brzo. Radna snaga mora biti jednako spretna.

Rigidnost zakona o radnim odnosima i nedostatak stimulacije za sistemsko zapošljavanje obeshrabruju poslodavce koji žele proširiti poslovanje. Oko 40 posto ukupnih troškova radne snage pojedu porezi i socijalni doprinosi koji se potom ne koriste učinkovito za kreiranje povoljnog poslovnog okruženja i efikasnih socijalnih programa.

Transparentnost i predvidivost u javnim nabavkama je od ogromnog značaja kako za ekonomiju tako i za život svih građana BiH. USAID-ovo istraživanje malih kompanija pokazalo je da više od 80 posto građana smatra kako su procedure javnih nabavki previše komplicirane, da su previše opterećujuće te da nisu transparentne. Dvije najčešće povrede pri javnim nabavkama su korupcija i sukob interesa. Svaki službenik za javne nabavke treba biti svjestan da njegov ili njen rad podliježe nadzoru javnosti. Novi Zakon o javnim nabavkama uvodi izvjesna poboljšanja u cilju usklađivanja s EU direktivama. To je važan korak ka povećanju javne odgovornosti i transparentnosti. Budućnost BiH može biti svijetla.

Prošle sedmice je Evropska unija, naprimjer, odobrila mogućnost odabranim bh. mljekarima da izvoze pojedine mliječne proizvode u EU. Ovo će direktno uticati na više od 6.000 poljoprivrednika čija egzistencija ovisi o mljekarskoj industriji. To pokazuje da je, uz ciljano programiranje i političku opredijeljenost, ekonomski napredak moguć.

Tokom proteklih pet godina USAID je osigurao obuku za hiljade  proizvođača mlijeka i pomogao im da povećaju nivo kvaliteta mlijeka. Podržali smo i Ured za veterinarstvo BiH i veterinarsku inspekciju u implementiranju zakonodavstva i prakse EU. Kako bi osigurale da BiH ne propusti druge mogućnosti za izvoz poljoprivrednih proizvoda, uključujući i proizvode animalnog porijekla, vlasti moraju brzo djelovati - dopuniti i donijeti nove zakone o sigurnosti hrane, veterinarskih usluga, poljoprivrede i ruralnog razvoja, odnosno osigurati zakonodavni okvir u skladu sa zahtjevima EU.

Pristup kreditima

Na koncu, za pokretanje ekonomije tržište treba priliv kapitala. Nedavni razgovori s potencijalnim poduzetnicima otkrivaju da je pristup kreditima izuzetno težak. Dobivanje vitalne kreditne linije za pokretanje biznisa mnogima je gotovo neizvodivo. Investitori su u potrazi za mogućnostima. BiH mora učiniti sve što može kako bi postala atraktivna za direktna strana ulaganja.

Izvrsno mjesto za početak je u okviru zajednice bh. dijaspore. Oni žele da se vrate. Oni imaju znanje i finansijska sredstva. Pitanje je kako im osigurati dobrodošlicu nudeći povoljno poslovno okruženje, pojednostavljenje procesa za pokretanje i rad preduzeća te zakonodavni okvir povoljan za poslovanje.

Uz regionalnu ekonomsku krizu i spiralni javni dug, jedini način da BiH izvrši transformaciju inherentnog bogatstva u stvarno bogatstvo jeste da agresivno razvija privatni sektor. To je ključ buduće fiskalne stabilnosti, povećanja prihoda, više radnih mjesta te svjetlije budućnost svih građana ove uistinu posebne zemlje.

Porezne procedure mogu biti pojednostavljene, a komplicirani zahtjevi za pokretanje firmi moraju biti pojednostavljeni. Srbija je, primjerice, nedavno izvršila dopune radnog zakonodavstva kako bi poslodavcima ponudila više fleksibilnosti. BiH može i treba učiniti isto.