U fokusu - Bosna i Hercegovina

Kreditni rejting BiH sa stabilnim izgledima

Agencije za ocjenu kreditnog rejtinga "Standard & Poor's" (S&P) i "Moody's Investors Service" potvrdile su ranije ocjene kreditnog rejtinga BiH i ocijenile da su njegovi izgledi stabilni.

Kako podsjećaju u Centralnoj banci BiH, 13. marta 2015. agencija za ocjenu kreditnog rejtinga S&P potvrdila je BiH suvereni kreditni rejting "B sa stabilnim izgledima". U julu 2012. agencija "Moody's Investors Service" potvrdila je BiH suvereni kreditni rejting B3 i izmijenila izglede "sa posmatranja - negativno na stabilne izglede".

Kako navode iz CB BiH, koja koordinira izradu i praćenje suverenog kreditnog rejtinga BiH, stručnoj je javnosti poznato da je uobičajeno davati slovne oznake za kreditnu sposobnost neke zemlje. Što je više slova s početka abecede, to je bolji rejting. No, treba reći da ne postoji samo jedna ocjena rejtinga za zemlju. Neke kompanije daju, zapravo, dvije ocjene. Razlikuje se ocjena vlade da vraća dug koji je izražen u vlastitoj valuti, te dug koji je izražen u stranoj valuti. Slovne ocjene u svakoj od kategorija (strana i domaća  valuta) variraju od AAA, što se smatra najvišim rejtingom, do SD ocjene koja označava da se dug ne vraća (od engleskog "Selective Default"). Drugim riječima, ocjena AAA označava najmanju vjerovatnoću da dug neće biti vraćen, odnosno označava najboljeg dužnika. Ocjena od samo jednog slova A označava malu vjerovatnoću da dug neće biti vraćen, ali je osjetljivost takve zemlje na promjene okolnosti veća od zemlje s tri A ocjenom. Ocjena BBB označava dobrog dužnika, malu vjerovatnoću problema, ali promjene okolnosti bi mogle ugroziti vraćanje duga. Ova se ocjena smatra i najnižim tzv. investicijskim rejtingom. To znači da se neka zemlja s ovom ocjenom može samostalno pojaviti na međunarodnom tržištu kapitala kao izdavač obveznica, odnosno da se pod "normalnim", a ne špekulativnim uslovima može zaduživati kod stranih banaka. Treba reći da ima primjera da su zemlje s nižom ocjenom uspješno izdale obveznice.

Ocjene od BB i niže (B, CCC i sl.) označavaju takozvane špekulativne kreditne rejtinge za zemlju. Na primjer, ocjena samo C znači da su problemi s vraćanjem duga vrlo izvjesni. SD je oznaka nevraćanja duga.

Da bi se omogućilo preciznije rangiranje država, uz slovne se oznake nerijetko dodaje i predznak plus ili minus. Naravno, oznaka A+ je viši rejting od običnog A, baš kao što je i BBB- za nijansu slabija ocjena od BBB.

Uz slovnu se ocjenu obično stavlja i sud o očekivanjima kako će se ta ocjena kretati u budućnosti. Tako se razlikuju stabilna predviđanja (ne očekuju se promjene), pozitivna predviđanja (očekuju se promjene ocjene nabolje) ili negativna predviđanja (očekuju se promjene na lošiji rejting u doglednoj budućnosti).

Kako kažu u CB BiH, koristi od kreditnog rejtinga države su višestruke. Svaka zemlja koja se želi samostalno zaduživati na međunarodnom tržištu kapitala tj. izdavati obveznice ili se, pak, zaduživati kao država kod poslovnih banaka u svijetu treba imati kreditni rejting. Kao i u ostalom dijelu finansija, što je rejting povoljniji - zemlja je bolji dužnik. To, pak, znači da će se moći povoljnije zaduživati na tržištu, odnosno uz nižu kamatu, veći iznos kredita ili duži rok otplate. Dakle, zemlja s ocjenom AAA može se zadužiti bitno povoljnije od zemlje s ocjenom BBB, dok se zemlja s ocjenom B praktički ne može samostalno zaduživati na međunarodnom tržištu, odnosno može to raditi pod špekulativnim uslovima, uz vrlo visoke kamate.

Takođe naglašavaju da objavom svog kreditnog rejtinga država povećava informisanost o sebi samoj. Stoga svaka zemlja koja teži privlačiti direktna strana ulaganja sa dobijenim kreditnim rejtingom povećava transparentnost. Svim potencijalnim investitorima i kreditorima je uvijek drago da imaju što više informacija o nekoj zemlji. Naravno, svaki od njih mora napraviti "domaću zadaću" i analizirati pojedinu zemlju, ali međunarodno uporediv rejting od svjetski priznate agencije sigurno ubrzava proces donošenja odluke.

Jedna od glavnih osobina savremenih ekonomskih kretanja je rast transparentnosti. Danas sve zemlje objavljuju o sebi neuporedivo više podataka nego što je to bio slučaj prije dvadesetak godina. Objavom rejtinga zemlja jasno kaže da nema šta sakrivati i da su svi podaci javni. I kad je rejting nepovoljan, to treba otkriti javnosti.

Sam rejting je dodatan test ukupnih ekonomskih politika neke zemlje. Mudar će čovjek uvijek rado poslušati ocjenu o svom radu. Stoga ni suverene države ne bi smjele zanemarivati mišljenje drugih o njenim ukupnim politikama, odnosno preciznije ekspertnoj procjeni mogućnosti servisiranja javnog duga ubuduće. Time zemlja dobija jedan od kriterijuma poređenja s drugim zemljama. Takvo se poređenje temelji na činjenicama, a ne predrasudama koje često postoje.

Proces dobijanja kreditnog rejtinga je složen i zahtijeva mnogo znanja koje se ne može pročitati u knjigama. Agencije koje rejting rade postavljaju visoke zahtjeve u vezi s podacima o ekonomiji zemlje, u vezi s procjenama i predviđanjima budućnosti. Time se zemlja prisiljava da s puno ozbiljnosti pristupi analizi svojih mogućnosti otplate duga, što nije uvijek slučaj. Stoga je bolje u taj proces ući što ranije.

Treba reći da osim rejtinga zemalja, u svijetu je vrlo uobičajeno da preduzeća imaju rejting. Kreditni rejting svake firme uveliko zavisi i od kreditnog rejtinga države. Obično rejting preduzeća ne može biti viši od državnog, no u nekim je izuzetnim slučajevima i to moguće.

Kompanije koje se bave ocjenom kreditnog rejtinga uzimaju u obzir niz kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja o nekoj zemlji. Dakle, glavne skupine pokazatelja su: politički rizik, dohodak i ekonomska struktura, mogućnosti ekonomskog rasta, mogućnosti prilagodbe fiskalnog sistema, dug ukupne konsolidovane države, različite ostale obaveze (kao npr. nefinansijska državna preduzeća), monetarna stabilnost, vanjska likvidnost, teret duga javnog sektora i teret duga privatnog sektora.  Važno je reći da ne postoji jedna metodologija, odnosno jedinstveni ponderi, kojom se niz različitih pokazatelja pretvara u jednu ocjenu, već to sažimanje zavisi od ukupnog utiska analitičara, odnosno osoba koje donose konačnu odluku.

Šta je to kreditni rejting zemlje?

Najkraće, kreditni rejting zemlje je procjena mogućnosti i voljnosti vlade jedne zemlje da servisira svoj dug, i to na vrijeme i u potpunosti. Prvo, treba reći da se rejtingom mjeri mogućnost vraćanja duga države. Drugo, bitno je uočiti da se u definiciji spominju dvije riječi: mogućnost i voljnost plaćanja duga. Naime, kod procjene rizika uzimaju se u obzir ekonomski faktori, pri čemu se procjenjuje mogućnost vraćanja duga, ali i politički faktori u zemlji, odnosno procjenjuje se voljnost vraćanja duga. Oni su obično vezani, ali nisu identični. Treće, iz definicije je vidljivo da dug treba vraćati u potpunosti i na vrijeme.