U fokusu - Bosna i Hercegovina

Eliminiranje sive ekonomije smanjenjem doprinosa i prijavljivanjem radnika

Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini čini jednu trećinu u pogledu dohotka, odnosno četvrtinu kad je riječ o zaposlenosti ili oko 30 posto ako posmatramo isplaćivanje gotovinom, izjavio je danas profesor Vjekoslav Domljan na okruglom stolu o temi "Identificiranje ključnih pokretača sive ekonomije".

Naglasio je da ta pojava postoji u svim zemljama, čak i u onim s visokim dohotkom poput Švicarske, te da države u određenoj mjeri toleriraju sivu ekonomiju kao vrstu socijalnog amortizera.
 
Domljan smatra da se protiv sive ekonomije treba boriti smanjivanjem nameta na rad, pri čemu se javlja problem jer poslodavci traže od države smanjenje i kažu da će onda zapošljavati, a država traži da prvo oni prvo zaposle ili prijave one koji rade nacrno da bi doprinosi bili smanjeni.
 
On tvrdi da bi smanjenje doprinosa i zapošljavanje/prijavljivanje moralo biti provođeno istovremeno, pri čemu bi država sačuvala isti nivo prihoda ali oni ne bi bili ostvarivani toliko nametima na rad koliko nametima na potrošnju i imovinu.
 
Dodao je da su dodatni razlozi za postojanje sive ekonomije nizak porezni moral i prilično kruta regulativa tržišta rada.
 
Federalni premijer Fadil Novalić rekao da su od 17,7 milijardi dolara koliko iznosi BDP Bosne i Hercegovine oko tri milijarde u sivoj ekonomiji, te da će novim Zakonom o preferencijalnom režimu pokušati uključiti "teško uhvatljive kategorije" poput poljoprivrednika, taksista, pijačnih radnika i zanatlija u sistem plaćanja obaveza.
 
Istakao je da planirana mjera za prvo zapošljavanje osoba mlađih od 30 godina koja predviđa da minimalnu platu i minimalne obaveze za prvu godinu plaća Vlada FBiH, kao i da bi plaćali samo obaveze za prvu godinu za osobe koje su bile nezaposlene duži period.
 
Novalić je kazao da je izmjenama Zakona o radu predviđena kazna za poslodavce od 5.000 KM po jednom radniku "na crno".
 
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, koje je organiziralo skup, Safudin Čengić smatra da se skoro 50 posto ekonomskih aktivnosti odvija u neformalnoj zoni te da je neophodno najveći dio tih aktivnosti privući u formalnu zonu.
 
Naveo je da je stav poslodavaca da su opterećenja na rad razlog takve situacije jer se značajan dio poslodavaca, posebno manjih, odlučuje na nezakonit rad čime nanosi štetu i sebi i radnicima i budžetima.