Poslovne vesti - Hrvatska

Trošak države za kamate u sedam se godina udvostručio

Očekuje se da će do kraja 2015. javni dug dosegnuti 88% BDP-a, što je djelomice posljedica promjene statističkog obuhvata, a djelomice rastućeg manjka opće države i izostanka kapitalnih priljeva u proračun, navodi HNB u najnovijoj analizi financijske stabilnosti. Potreba za financiranjem velika je drugu godinu zaredom i iznosi oko 20% BDP-a.

Fiskalna kretanja u 2014. upućuju na to da će biti potrebne više od tri godine da Hrvatska izađe iz procedure prekomjernog deficita. Znatno povećanje javnog duga posljedica je primjene europske statističke sektorizacije hrvatske ekonomije, u kojoj očito prevelik udio ima država. Visoka razina javnog duga rezultat je nedostatka ekonomskog rasta i jaza između fiskalnih prihoda i rashoda. Razina manjka opće države (između 5 i 6 posto BDP-a) pokazuje rigidnost prema dolje, što nije slučaj ni u jednoj od usporedivih srednjoeuropskih zemalja. Ovakva situacija ima za posljedicu rast troškova podmirivanja duga i iznosa kamata koji se plaća iz proračuna. Rastući dug doveo je do više nego stopostotnog rasta rashoda za kamate od 2007. do 2014. godine. HNB upozorava da takva situacija ograničava nositelje ekonomske politike u nastojanjima da potaknu ekonomski rast ili reakcijama na eventualni eksterni šok.

Struktura javnog duga i nadalje ima iste prednosti i slabosti. Ročna struktura javnog duga sigurno je jedna od velikih prednosti u situaciji brzog rasta javnog duga. Kratkoročni dug ima udio manji od 10%, dok je sigurna razina do 44%. Najveća slabost javnog duga njegova je valutna struktura s obzirom na to da je 78,5% javnog duga u inozemnoj valuti. No tečajni rizik ublažava dugotrajna stabilnost tečaja koju održava središnja banka.

Kamatna stopa na posljednje međunarodno izdanje obveznica na deset godina pala je na 3%, dok je, primjerice, u Slovačkoj na 12-godišnje izdanje samo 0,46%. Dodatno zabrinjava i to što je implicitna kamatna stopa umanjena za stopu rasta BDP-a i nadalje visoka te iznosi 4,4%.