Tema - Bosna i Hercegovina

Građani i dalje "bježe" od osiguranja imovine

Stanje u pogledu osiguranja imovine u RS, generalno posmatrano, i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, poručili su iz Agencije za osiguranje RS.

Međutim, oni nisu mogli precizirati koliko je u RS zaključeno osiguranja koja pokrivaju i rizik poplave koji se najčešće ugovara kao dopunski, ali ističu da je on značajno manji od ukupnog broja polisa svih imovinskih osiguranja.

Oni su pojasnili da imovinska osiguranja obuhvataju osiguranje imovine od požara i prirodnih sila, osiguranje od ostale štete na imovini i takozvano kasko osiguranje, te da se u okviru ovih vrsta osiguranja ugovara pokriće rizika od raznih elementarnih nepogoda, uključujući i poplave. Prema njihovim riječima, premija imovinskih osiguranja u prošloj godini iznosila je 20 miliona KM, s učešćem u ukupnoj premiji od oko 15 odsto, dok je broj polisa svih imovinskih osiguranja u prethodnoj godini bio oko 20.000.

"Ako se kod obračuna uzme u obzir činjenica da se pokriće rizika poplave najčešće posebno ugovara kao dopunski rizik na koji se plaća dodatak na osnovnu premiju, sigurno je da je učešće premije osiguranja i broj ugovora o imovinskim osiguranjima koji pokrivaju rizik poplave značajno manji u odnosu na prethodno izneseni podatak", rekli su iz ove agencije. Govoreći o uzrocima nezadovoljavajućeg stanja u pogledu osiguranja imovine u RS, ističu da je to rezultat djelovanja kombinacije više faktora, kako na strani ponude, tako i na strani tražnje.

"Opšta ekonomska situacija je svakako primarna, ali je evidentan i nedostatak kulture osiguranja. Građani, ali i privrednici, najčešće pogrešno doživljavaju osiguranje kao dodatni trošak, koji nastoje da izbjegnu u uslovima niskog životnog standarda ili ekonomski otežanog poslovanja", kazali su iz Agencije. Napominju da je kod katastrofalnih rizika, kao što su poplava, zemljotresi i slično, prisutno i nepovjerenje osiguranika da li će društva za osiguranje moći da isplate odštetne zahtjeve.

Iz Agencije smatraju da je korist od različitih oblika podsticanja osiguranja od svih vrsta katastrofalnih rizika višestruka, te da ima svoje ekonomske i fiskalne implikacije. Naime, poplave koje su pogodile RS prošle godine pričinile su materijalnu štetu u javnom i privatnom sektoru u iznosu od oko 1,9 milijardi KM, odnosno oko 20 odsto BDP-a. Sa druge strane, društva za osiguranje sa sjedištem u RS isplatila su osiguranicima (u RS i FBiH) svega 60 miliona KM, koliko je bilo osigurane štete.

"Nažalost, mnogi osiguranici koji su imali zaključeno imovinsko osiguranje nisu osigurali dodatni rizik od poplave i bujice, tako da nisu mogli da nadoknade materijalnu štetu", kazali su iz Agencije za osiguranje RS.

Pored toga, treba reći da je, na prijedlog Vlade RS, Agencija za osiguranje RS u saradnji s Udruženjem društava za osiguranje formirala zajednički tim za izradu plana i programa edukacije i finansijskog opismenjavanja stanovništva. Poseban segment bi predstavljale edukativne aktivnosti s ciljem promocije osiguranja imovine, odnosno upoznavanja građana RS sa značajem i koristima koje pruža ova vrsta osiguranja. Važno je napomenuti i da su pojedine zemlje regiona (Srbija, Makedonija, Albanija) donijele odluku da se uključe u program "Evropa RE", kao model transfera katastrofalnih rizika, koji podržava Svjetska banka. To je poseban pul reosiguranja, zasnovan na privatno-državnom partnerstvu. Druge zemlje (Rumunija, Turska) uvele su zakonom kao obavezne pojedine oblike osiguranja imovine, ali su iskustva različita.

Iz Centra za unapređenje tržišta osiguranja i finansijskih usluga (Cofus), koji je potkraj prošle godine i organizovao konferenciju "Osiguranje imovine - potreba, a ne trošak", rekli su ranije da je neophodno dalje razvijanje tržišta osiguranja, prvenstveno u domenu osiguranja imovine.

Darko Stupar, predsjednik Uprave Cofusa, rekao je da je nakon katastrofalnih poplava iz 2014. došlo do kratkotrajnog porasta interesovanja za osiguranje imovine, te je tako zaključno sa 2014. godinom u odnosu na 2013. ukupna fakturisana premija osiguranja imovine od požara i prirodnih sila porasla za 13,95 odsto, odnosno 1,08 miliona KM.

"Međutim ni katastrofalni prizori poplavljenih gradova nisu imali dovoljan efekat da zadrže zainteresovanost građana da obezbijede svoju finansijsku sigurnost u vanrednim situacijama pa je ukupna fakturisana premija za ovu vrstu osiguranja u maju 2015. godine u odnosu na isti period prošle godine pala za 7,48 odsto, tj. 331.500 KM", rekao je Stupar.