Zašto je teško pokrenuti biznis?

Bez autora
Jul 21 2015

Bosna i Hercegovina iz godine u godinu ima sve slabiji privatni sektor te ozbiljne poteškoće u privlačenju investitora. Istovremeno, iz Evropske unije u BiH konstantno stižu upozorenja da bh. vlasti trebaju hitno raditi na ubrzanju reformi potrebnih za jačanje okvira za rješavanje nelikvidnosti, poticanje privatizacije i novih poslova.Jelica Grujić, direktorica Agencije za promociju stranih investicija BiH (FIPA), kazala je da je za razvoj u našoj zemlji neophodna sigurnost investicija i dok god se suočavamo s veoma lošim imidžom za investiranje, nećemo imati ni značajnije pomake što se tiče ulaganja.

Bosna i Hercegovina iz godine u godinu ima sve slabiji privatni sektor te ozbiljne poteškoće u privlačenju investitora. Istovremeno, iz Evropske unije u BiH konstantno stižu upozorenja da bh. vlasti trebaju hitno raditi na ubrzanju reformi potrebnih za jačanje okvira za rješavanje nelikvidnosti, poticanje privatizacije i novih poslova.

Bez strategije

Jelica Grujić, direktorica Agencije za promociju stranih investicija BiH (FIPA), kazala je da je za razvoj u našoj zemlji neophodna sigurnost investicija i dok god se suočavamo s veoma lošim imidžom za investiranje, nećemo imati ni značajnije pomake što se tiče ulaganja.

- Poslovni ambijent samo je jedan od preduslova koji treba da zadovolji kriterije investitora kada donosi odluku o ulaganju. Normalno je da lokacije u kojima je lakše pokrenuti biznis i koje nude preduzetnički ambijent privuku značajnije investicije tako da i u BiH imamo lokalne zajednice koje su u tom pogledu mnogo proaktivnije od drugih - kazala je Grujić.

Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca u BiH, smatra da loša politička situacija u našoj zemlji sprečava dotok kapitala iz inozemstva, koji je na bh. tržištu veoma visok, nedostupan te se domaće privatne kompanije ne mogu razvijati dinamičnijim tempom.

- Ne postoji nikakav podsticaj od države za otvaranje novih radnih mjesta, niti subvencije za one koji pokreću vlastiti biznis. U privatnom sektoru svi se snalaze na osnovu svojih ličnih procjena, jer ne postoje strategije niti analize - kazao je Bakšić.

Prema njegovim riječima, kad se prođu sve administrativne barijere prilikom otvaranja privatne firme, svakog poduzetnika čekaju novi problemi.

- Teško je pronaći ljude koji žele investirati, dakle, morate prije svega toliko zaraditi da biste sve obaveze prema državi platili. Otprilike na svakih 100 KM oko 90 KM morate dati državi, da platite sve od najvišeg do najnižeg nivoa vlasti - objašnjava naš sagovornik.

Kako je kazao, od općine pa do viših nivoa svi su "izmislili" neke nove takse, neke nove dažbine, članarine koje svaki poduzetnik mora platiti.

- Političari moraju riješiti ovu situaciju, da bi naša zemlja bila ozbiljnija i pružila povjerenje investitorima, mora biti stabilna. Ovo nam se sve dešava zato što naši političari bježe od obaveza koje im nalaže proces EU integracija - smatra Bakšić.

Veliki rashodi

Prema njegovim riječima, privatni sektor u odnosu na javni stavljen je u diskriminirajući položaj, što smatra i Nihad Imamović, suvlasnik firme "EIN Natural". Govori da su nepovjerenje i veliki troškovi razlog slabog razvoja privatnog sektora u našoj zemlji.

- Troškovi koji prate privatnike su veliki. Govorimo o nekih 70 posto doprinosa na lične dohotke, međutim, mi tu imamo daleko više troškova. Prema mojoj nekoj računici, na plaću od 1.000 KM svaki poslodavac mora platiti još toliko - kaže Imamović.

Nijedan biznis ne može izdržati tolike rashode, jer to opterećuje cijenu proizvoda, pogotovo ako se izvozi i zbog toga mi nismo konkurentni.

Ulazak na tržište

Domaći proizvođači susreću se s mnogobrojnim problemima kako bi otvorili firmu, međutim, nakon što uspiju prevazići te barijere slijedi ulazak na tržište koji nije nimalo lak.

- Da bi se neki od domaćih proizvoda našao na policama trgovinskog centra, potrebno vam je minimum 20.000 KM. Prvo da ga plasirate na tržište, a potom da se nađe na nekom vidnom mjestu, kako bi ga kupac uopće vidio. A nije isplativo da otvorimo svoj market, jer pored našeg proizvoda potrebno je još makar 20 drugih - kazao je Imamović.

Kasne podsticaji

Nenad Vukoje, direktor Mljekare "Pađeni" Bileća, istakao je da naša zemlja ima lošu i sporu administraciju te da država ne izvršava svoje obaveze prema poljoprivrednicima.

- Osim redovnih obaveza, od plata, doprinosa radnicima, poreza, postoje i drugi nameti, komunalne, republičke, ekonomske takse, koje je ponekad teško sve sakupiti. Naravno, ako se to sve ne ispoštuje, mi budemo kažnjeni. S druge strane, država ne ispunjava svoje obaveze prema poljoprivrednicima, kasne s podsticajima ili ih ne daje nikako - kazao je Vukoje.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik